• Početna>
  • Vesti>

Ustavni sud Kosova: Presuda protiv Zorana Đokića nije u suprotnosti sa Ustavom

Foto: Ustavni sud Kosova

Kosovski ustavni sud ocenio je danas da presuda u slučaju protiv Zorana Đokića, koji se tereti da je počinio navodni ratni zločin 1999. godine – nije u suprotnosti sa kosovskim ustavom, kao i sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Zoran Đokić iz Peći uhapšen je u februaru 2019. godine na prelazu Jarinje i od tada je u pritvoru.

Već je jula podignuta i optužnica, koja njega tereti da je „u saradnji sa neidentifikovanom kriminalnom grupom srpske nacionalnosti, tokom marta i aprila 1999. godine, počinio zločine protiv civilnog stanovništva u naselju Kristal u Peći“, gde su, prema navodima optužnice, “nasilno ušli u albanske kuće, naterali stanovnike da napuste domove, fizički i psihički ih zlostavljali, ali i ubili“.

Dve godine nakon hapšenja, sudski proces u prvom stepenu okončan je 11. februara 2021. godine, kada je Sud u Prištini osudio Zorana Đokića na 12 godina zatvora.

Za ovu presudu, kako je tada saopšteno, ključno je bilo svedočenje svedoka, pre svega dvojice od troje, koliko se pojavilo nakon 21 godine od ovog zločina.

Zoran Đokić je potom uložio žalbu Apelacionom sudu na ovu presudu.

Međutim, sa sedam glasova „Za“ i jednim „Protiv“, kosovski ustavni sud je konstatovao da ova presuda nije u suprotnosti sa stavovima 1, 2. i 4. člana 31 (pravo na pravično i nepristrasno suđenje) kosovskog ustava, kao i članom 6. (pravo na pravično suđenje) Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Ovaj je sud je izneo i detalje žalbe koju je uložila odbrana Đokića, kao i obrazloženja zbog kojih je ona odbijena.

Đokićeva odbrana se žalila, kako su precizirali, na „bitne povrede odredaba krivičnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede krivičnog zakona i odluke o kazni“.

„Podnosilac zahteva se, između ostalog, žalio na proširenje optužnice i dotične svedoke i tražio da bude oslobođen optužbe. Apelacioni i Vrhovni sud su postupajući po žalbi, odnosno po zahtevu za zaštitu zakonitosti, potvrdili pobijanu presudu Osnovnog suda“, naveli su.

Đokić je, dodaju, tvrdio da mu tužilaštvo i redovni sudovi nisu dali mogućnost da se izjasni o izmenjenoj i proširenoj optužnici protiv njega, te da su istražne radnje, odnosno saslušanje svedoka oštećenih strana „sprovedene bez prisustva branioca“.

Obrazlažući ovu odluku, kosovski ustavni sud tvrdi da je tužilac blagovremeno obavestio podnosioca zahteva o proširenju optužnice.

„Pri čemu je i Apelacioni sud tokom sudskog procesa utvrdio da je mogućnost praktičnog i delotvornog iznošenja odbrane na proširenje optužnice data odbrani podnosioca zahteva“, navode.

Ističu i da proširenjem ove optužnice „nije izmenjena kvalifikacija krivičnog dela i nije izmenjena uloga podnosioca zahteva u izvršenju krivičnog dela“.

Tvrde i da su redovni sudovi objasnili da su se svedoci „suočili sa podnosiocem zahteva i/ili njegovom odbranom“, kao i da su identifikovali da je Đokić bio prisutan u određenim situacijama kada su počinjena krivična dela.

Iz ove institucije ujedno naglašavaju da podnosiocu zahteva „nisu uskratili pravo na predlaganje novih svedoka“.

Istovremeno, poručilu su da se predlog koji se odnosi na nove svedoke može prihvatiti „samo ako predloženi svedoci nisu bili poznati u vreme drugog početnog saslušanja“.

„Što u njegovom predmetu nije bio slučaj i da redovni sudovi nisu saslušali svedoke koji bi svedočili u korist podnosioca zahteva ili bi njihov iskaz u najmanju ruku bio neutralan“, navode.

Istakli su i da se predlaganje svedoka odnosi i na oštećene strane, što je, navode iz kosovskog ustavnog suda, „u skladu sa načelom ‘jednakosti oružja’ kako je zagarantovano pravom na pravično i nepristrasno suđenje“.

„Redovni sudovi su saslušali i svedoke u korist podnosioca zahteva, dok težina koja se daje iskazima tih svedoka predstavlja stvar nadležnosti i delokruga rada redovnih sudova“, zaključio je kosovski ustavni sud u saopštenju.

Comments

Pročitaj još