• Početna>
  • Vesti>

Andrić Rakić: Situacija će se dodatno zakomplikovati, neophodan Zakon o amnestiji; Petronić: Strah kod ljudi opravdan, političko rešenje u septembru

Milica Andrić Rakić i Veroljub Petronić Foto: Radio Mitrovica sever

Milica Andrić Rakić iz NVO “Nova društvena inicijativa” i Veroljub Petronić iz NVO “Humani centar Mitrovica” gostujući u emisiji Radio Kosovske Mitrovice analizirali su aktuelno političko bezbednosnu situaciju na severu Kosova.

Koji dan označavate kao početak najnovije krize na severu , 26. ili 29. maj?

Andrić Rakić: Početak krize je bio još onog dana kada je održan sastaank u Ohridu, a bilo je jasno nama koji sa terena pratimo situaciju, da se Sporazum u Ohridu ne bavi nijednim pitanjem od značaja za zajednicu. Onoga trenutka kada je postalo jasno da u Ohridu nije dogovoreno učešće Srpske liste na izborima, za mene je to bila jedna velika crvena zastava da nešto zaista nije u redu i da će nešto krenuti po zlu. Uz to nismo u Ohridu videli ni rešenje za tablice, niti za prepreke uvoz izvoz, i ono što je ključno za srpsku zajednicu na Kosovu, a to je neko rešenje za bezbednosnu situaciju, jer očigledno je da prisustvo specijalne jedinice kosovske policije predstavlja preveliki rizik za eskalaciju. To su sve neke stvari o kojima se nije razgovaralo na Ohridu, niti je postojao stav među posrednicima da je to nešto što treba biti deo dijaloga i tu je verujem nastao problem. Evropska unije nije videla učešće Srba kao nešto o čemu treba razgovarati , što je njihova odgovornost.

SAD jesu imali nekoliko sastanaka sa Srpskom listom, ali očigledno to nije bilo dovoljno ozbiljno shvaćeno koliko je zapravo bitno da se osigura učešće Srba na izborima i sada imamo rezultate tih loših procena. Generalno može to i da se vrati na april prošle godine kada se takođe iz međunarodne zajednice proširio taj stav da se o internim stvarima Kosova neće razgovarati u okviru dijaloga. Mislim da je to ključna greška međunarodne zajednice, jer preko jedne decenije dijaloga se ticalo upravo toga. Oko internih stvari Kosova su se vodili pregovori, tada je svima bilo jasno da ne mogu da se uspostavljaju koosvske institucije na severu bez koordinacije sa Beogradom. Aprila prošle godine sa tablicama smo mogli da krenemo da čujemo te stavove međunarodne zajednice da Kosovo ima pravo da odluči kako će preregistrovati automobile ili kako će da organizuje izbore, to je nešto što se tiče zakona Kosova i oni to u potpunosti podržavaju. Celu jednu deceniju je bilo razumevanja da to ne može da se radi bez Beograda, šta se to odjednom desilo da međunarodna zajednica promeni mišljenje to mi nije najjasnije, ali u tom stavu  je koren svih ovih kriza koje nastaju. S jedne strane imamo taj obrazac gde međunarodna zajednica i za izbore i preregistraciju kaže Kosovo ima pravo da organizuje, mi ćemo priznati izbore ili Kosovo ima pravo da organizuje preregistraciju kako želi. To bude stav međunarodne zajednice (MZ), Kosovo to i učini. U tom stavu MZ dođe do određenog nivoa ljutnje u Beogradu zbog toga što ih istiskuju faktički iz dijaloga, a onda kada Kosovo to ne može da sprovede. Onda se od Kosova traži ili da odloži preregistracju ili neke posebni aranžmani za izbore, pa se onda Kosovo naljuti jer i oni vidi da tu nema principijelnosti. S jedne strane kažete da može, a onda kada ima problema nećete da podržite i tu je zaista ozbiljan problem kredibiliteta MZ kod oba pregovarača, a kažem sve iz stava da odjednom u dijalogu se neće pričati o internim stvarima na Kosovu.

Petronić: Mislim da je kriza počela pre deset meseci i pet dana, 31. jula. I ona nije prestajala, samo je menjala faze i oblike i intenzitet tenzija. Sada imamo zamenu teza, niko više ne govori šta su bili uzroci. Bavimo se posledicama, ne bavimo se uzrocima ove krize. Pogrešnim odlukama ili lošim dešavanjima Srbi su ispali problem u međunarodnoj javnosti kao neko ko se sukobio sa KFOR-om. Niko više ne govori zašto je došlo do sukoba. Mislim da je tu Kurti uspeo da mrevari MZ i KFOR i da ih gurne između Srba i kosovske policije da bi napravio jedan otklon, da bi bila kriva ona druga strana. Za očekivati je bilo ono što se desilo iz prostog razloga što Srbima su ostali jedino socijalni protesti ili neki vid građanske neposlušnosti, pošto su izašli iz institucija i opseg, doseg i domen delovanja srpske zajednice je bio vrlo ograničen. Jedino što je preostalo je ovo što se desilo prethodnih dana.

Da li očekujete da će razgovora Garbijela Eskobara i Miroslava Lajčaka u Prištini i Beogradu uroditi plodom?

Andrić Rakić: Poseta već nije urodila plodom. To je bilo jasno nakon sastanka sa Kurtijem u ponedeljak uveče, nema spremnosti u Vladi Kosova da dođe do povlačenje specijalnih jedinica iz opština kao deo političkog dogovora i ne mislim da će ovaj poslednji rok koji je Kurti dobio da odgovori na taj zahtev išta promeniti . U javnosti na Kosovu postoji određena miskoncepcija  da je sve to deo nekog igrokaza da MZ je samo čvrsta na rečima, a neće biti na delima i oni to delom zasnivaju na poslednje dve godine kada u suštini jeste bilo tako, dobili bismo neke osude, ali nije bilo konkretnih posledica po Kosovo, ali ovog puta mislim da je to zaista drugačije, jer je Kurti prešao granice, stavio NATO vojnike u opasnost. Oni se sada nalaze između policije i građana i koliko god vi da osuđujete te građane, demonizujete ih, dehumanizujete i nazivate ih fašistima teško je prikriti činjenicu da je izvor tenzija policija i da KFOR stoji između policije i građana. To je jako teško objasniti bez obzira na svu propagandu koja se vodi iz Prištine, tako da s jedne strane mislim da ove pretnje MZ koje postoje neće dovoljno brzo uroditi plodom u smislu popularnosti Kurtija da on to vidi i oseća i zbog toga taj pritisak neće doneti rezultate kakve MZ želi. I previše je rizikovao da bi se sada na taj način povlačio, zato verujem da će se oglušiti o zahteve nadajući se posle toga najboljem, jer smo mogli da čujemo i od Eskobara na sastanku sa medijima u Prištini da za SAD postoji jasna distinkcija između naroda Kosova i želje da se ne naudi Kosovu na bilo koji način i konkretnog odnosa prema baš toj vladi Aljbina Kurtija. Mislim da se Kurti nada da će oni nastaviti da pokušavaju da naprave taj balans između kažnjavanja Kurtija , ali ne i naroda Kosova, s tim što ovog puta je razlika što je prešao granice i mislim da MZ će morati da bude mnogo odlučnija s tim kaznama, da bi sledeći put kada prete to imalo mnogo više kredibiliteta, pre svega  u narodu ne nužno kod političara.

Petronić: Na delu je šatl diplomatija, razgovori, Beograd Priština itd i neće uroditi plodom. Čak i predstavnici Srpske liste koji su bili na sastanku i koje oni uvažavaju , pitanje koliko su oni  stvarno legitimni i legalni zato što  nisu izašli na izbore, da li oni postoje zakonski na način na koji treba da postoje.

Petronić smatra da i što se sastanaka sa NVO  sektorom tiče od strane MZ  postoji negativna selekcija i diskriminacija. Kaže da postoji 15 nevladinih organizacija koje se bave istraživanjem, analizama, te da nikad nisu pozvali ceo srpski nevladin korpus već samo određene. Smatra da NVO sektor ne može da predstavlja narod, već samo sebe i svoje organizacije. Upitno je ko koga predstavlja i efekti takvog sastanka su vrlo mali.

Evropska unija je bila svesna u Ohridu da mora da izađe sa nečim da je dogovoreno. Šta su dogovorili ?Bukvalno su na silu privukli obe strane da dođu i kažu mi smo nešto dogovorili. Ništa se nije promenilo.

Ima li smisla govoriti o izborima u ovom trenutku?

Andrić Rakić: Vrlo malo, ukoliko se  situacija sa policijom ne sredi. Nema dovoljno razumevanja u kojoj meri je prisustvo specijalnih jedinica  policije zapravo igralo ulogu u odluci o izlasku iz institucija, postojala je i miskoncepcija da su specijalne snage ovde raspoređene zbog izlaska Srba, da su došli tek nakon toga, što mi svi ovde vrlo dobro znamo da nije tačno.

Andrić Rakić kaže da su na sastanak odneli  više desetina saopštenja civilnog društva od septembra 2021. godine (prvi dolazak specijalnih jedinica uz odluku o preregistraciji), do februara 2022. kada su počeli da grade baze i od aprila 2022.

Faktički imamo stalno prisustvo specijlnaih jedinica.

Navodi da su su preneli da je to veliki problem za zajednicu i da je prvenstveno neustavno jer se radi o monoetničkim jedinicima.

“Mi  imamo pravo da u našim sredinama policijske poslove vrše formacije koje odražavaju etničku kompoziciju tih sredina, a s druge strane bilo je zastrašujuće za građane. Imalo je efekat pokazivanja nepoverenja prema regionalnom direktoratu sever.

Ponavlja da su na sastanak sa Lajčakom i Eskobarom (civilni sektor) odneli dokuemnte koji dokazuju da to sa policijom traje mnogo duže i da bezbednost mora da se beskompromisno poštuje. Ističe da ovo nije nešto što bi trebalo specijalne jedinice da rade, da su obučene za vrlo specifične bezbednosne poslove i da ne treba da se bave kontrolom saobraćaja i kontrolom krujumčarenja.

Petronić je takođe podsetio i naveo primere nepoverenja prema regionalnoj jedinici policije sever, odnosno kada je Priština slala specijalne jedinice na sever, navodeći da su prilikom privođenja nekadašnjeg direktora Kancelarije za Kosovo I Metohiju Marka Đurića uperili puške ka pedesetak kolega sa severa, kod Mitrovačkog dvora, koji su ustuknuli. Naglašava da se tada videlo koliko je to nepoverenje centra prema svojoj ispostavi na severu.

Petronić ističe da je sam pristup specijalaca zgradama opštine nagoveštavao da  su spremni  i za obračun sa civilnim stanovništvom,   da su rešeni da zauzmu objekat po svaku cenu. Takva poruka je bila dovoljna građanima da shvate da su došli tu sa ciljem da izvrše šta im je naređeno.  Navodi da je velika odgovornost na gradonačelnicima koji su odlučili da uđu u zgrade, ali i na srpskim političkim predstavnicima koji su pozvali ljude da idu u Beograd na miting podrške predsedniku.

Petronić: Međunarodna zajednica se pravi kao da nemaju autoriteta nad prištinskim insitucijama. Da je onog dana (29.maj) KFOR rekao napolje iz zgrade svi i gradonačelnici i sedam dana niko neće ulaziti dok se vi ne dogovorite šta ćete, i kako ćete to je moglo da se uradi. Međutim radi se o tome što je KFOR izašao iz svog mandata svrstavši se na stranu kosovskih institucija, jer ovo sad što te institucije rade u bezbednosnoj terminologiji naziva  se teror institucija nad svojim stanovništvom.

Andrić Rakić smatra da se KFOR misija nije svrstala već je bila izigrana i da nije trebalo da dozvole da budu izigrani i nespremni da reaguju. 

“Sama činjenica je KFOR odlučio da dovede 700 novih vojnika i stavi još jedan bataljon u pripravnost pokazuje da ipak imaju neke informacije da je situacija već previše ozbiljna i ne verujem da će se sada povlačiti sa te pozicije. Ako ne dođe do političkog rešenja i ako se usled političkog rešenja ne povuku specijalci, mi ovde možemo da imamo samo dva izlazna scenarija.Jedan je KFOR se povlači i dolazi potencijalno do sukoba građana i policije, što je za mene manje realan scenario, a drugi je da KFOR uradi ono o čemu Petronić govori da je trebalo da uradi u petak,a to je da kažu kosovskoj policiji da odu, rekla je Andrić Rakić i dodala:

KFOR je velika misija, suština njihovog mandata je bezbedno okruženje i sloboda kretanja. Oni moraju da dokažu svim članicama zemalja NATO da je to nestalo, da nema više sigurnog i bezbednog okruženja i tada oni tehnički mogu da urade ovo o čemu se govori, a to je da narede povlačenje specijalnih jedinica kosovske policije. Ovo više nije 2000.godina, oni su sada tek treći u lancu komande da odgovore, tako da čak i u vojskama ima ozbiljnih procedura koje treba da uslede da bi se takve stvari dešavale. Moj deo kritike KFOR-u bi se odnosio na to što su bili naivni i očigledno da niko nije verovao da će se ovo desiti,jer smo i u danima pre polaganja zakletve imali posetu dva američka senatora republikanca i demokrate, što se vrlo retko dešava da pošalje neko senatore da pokaže dvopartijsku podršku politici i zahtevima Stejt departmenta i jasno je bilo da su se oni osetili izigrano jer je njima Kurti obećao da neće ulaziti u opštine zarad ceremonije polaganja zakletve, a za njih se to podrazumevalo da znači do kraja mandata, za njega (Kurtija) se to nije podrazumevalo.

Andrić Rakić navodi da bez obzira što se na osnovu izjave Eskobara vidi da oni ne mogu da veruju da su izigrani, to za “nas ništa ne znači pozitivno, jer mi smo i dalje u vrlo kritičnoj situaciji i ne izgleda da ćemo se još nedeljama izvući iz toga”.

O spiskovima za hapšenje koje pominju vlasti Kosova i reakcijama u narodu

Petronić: Strah kod ljudi je opravdan.  Prema našim saznanjima određeni broj policajaca koji je napustio kosovske institucije srpske nacionalnosti  su već napustili Kosovo  iz straha da se ne dese hapšenja, kao 2001. kad je upala FIT jedinica koja je htela da izvrši hapšenje nekih lica pod velom kriminala. Spiskovi koji su se poslednji pojavili, 80 ili 90 lica, vrlo je upitan, treba dokazati učešće takvih lica na određenom mestu u određenom trenutku da su to baš ta lica koja su recimo učestvovala u “rušenju ustavnog poretka Kosova”.

Andrić Rakić kaže da su preneli na sastanku sa Lajčakom i Eskobarom da je to jako alarmantno, da postoji panika u zajednici i da je prešlo neke granice.

Ovo više nije samo kolektivno optuživanje cele zajednice već ste imali situaciju da kosovski premijer u skupštini čita, stavio se u ulogu sudije, i rekli smo im da to znači da će ovaj proces morati da se završi sa Zakonom o amnestiji, kao što je slučaj bio i 2013. Konkretno za ta dela koja se odnose na narušavanje ustavnog poretka, ima tu više kategorija ali zaista deluje da bez toga neće biti moguće osigurati miran san većini ljudi koji su bilo našli se tamo, bilo žive u blizini, raznoraznih poprišta bilo protesta bilo sukoba sa policijom.

Smatra da će morati neke garancije da se daju da zbog toga što su bili na protestima neće biti procesuirani.

“Jer kada imate vladu koja je toliko željna da procesuira ljude , nije bitno kakvi su dokazi, mogli smo to da vidimo i u slučaju dva uhapšena sugrađanina u ponedeljak, u danima nakon incidenta pokazalo se da više medija ima snimke koji pokazuju da su oni izvučeni iz mase pre početka incidenta i ne mogu da se drže odgovornim za napad na KFOR vojnike, ali eto opet su u pritvoru.

Petronić smatra da će tokom leta gradonačelnici podneti ostavke i da će se sve “razvući “ do septembra,  te nastaviti dijalog Beograda i Prištine.

Andrić Rakić očekuje da će se situacija dodatno zakomplikovati. Smatra da Kurti neće ispuniti prvi uslov, a to je povlačenje policije. Bez toga nema prosto dalje. Mi pričamo o čoveku čiji gradonačelnik je osmi dan u zradi opštine Leposavić. To je za mene ideološki jako ponašanje i stvarno ne vidim da osoba koja neće da dozvoli gradonačelniku da napusti zgradu, da to naredi policiji. I tada će na potezu biti međunarodna zajednica koja će morati da odluči da ili pritisne više Srbiju, ili da oni narede povlačenje policije.

Comments

Pročitaj još