• Početna>
  • Vesti>

Predstavljena monografija o romanima Petra Sarića autorke Marije Jeftimijević Mihajlović

Monografija “Mit(o)poetika romana Petra Sarića” dr Marije Jeftimijević Mihajlović (1978), u izdanju Instituta za srpsku kulturu Priština – Leposavić, predstavljena je u Srpskoj književnoj zadruzi.

Uz napomenu da je autorka uvrstila sve tri književne naučne discipline – teoriju književnosti, istoriju književnosti i književnu kritiku, i to tako da se prirodno prožimaju i dopunjavaju, dr Jovan Delić je rekao:

– Baveći se konkretnim piscem i konkretnim delima autorka je u prvi plan istakla princip pojedinačnosti konkretnog romana kao zasebne vrednosti, ne smetnuvši s uma ni celinu Sarićevog opusa, niti srpsku književnost na Kosovu i Metohiji, niti srpski roman u celini. Romane je pratila hronološki, od “Velikog ahavskog trga” (1972) do “Mitrove Amerike” (2012). U vrednovanju je ubedljivo pokazala da svaki novi roman ne mora biti, niti jeste, vredniji od prethodnog, iako svaki donosi neke nove, sebi imanentne vrednosti. Tako su romani “Sutra stiže gospodar” I i II (1979, 1981) i “Sara” (2008), uz zasad poslednji roman “Klobuk” (2021), najbolje što je ovaj pisac ostvario. Autorka visoko ceni roman “Petruša i Miluša”.

Delić je podsetio da je “Sara” imala najveći uspeh kod kritičara koji su ovom romanu dali prestižnu nagradu “Meša Selimović” (koju dodeljuju “Večernje novosti”) i rekao:

– Ovim romanom je, smatra autorka monografije, pisac došao do svog najlirskijeg i najpoetskijeg dela. Roman je svojevrsna himna svetlosti, ali svetlost nije jednoznačna, već je istovremeno i strah od svetlosti i trijumf svetlosti. Slici i načelu svetlosti suprotstavljena je slika rata, a istina o ratu je barem dvostruka – istina pobednika i istina poraženih. U ovom romanu, autorka iščitava kao najviše estetske principe mudrost, lepotu i harmoniju. Ovom knjigom, u kojoj je ponovo aktiviran arhetip majke, Sarić je učvrstio svoj status u književnosti i kritici i izgradio najsvetliji lik u svom opusu.

Uz napomenu da je autorka uvrstila sve tri književne naučne discipline – teoriju književnosti, istoriju književnosti i književnu kritiku, i to tako da se prirodno prožimaju i dopunjavaju, dr Jovan Delić je rekao:

– Baveći se konkretnim piscem i konkretnim delima autorka je u prvi plan istakla princip pojedinačnosti konkretnog romana kao zasebne vrednosti, ne smetnuvši s uma ni celinu Sarićevog opusa, niti srpsku književnost na Kosovu i Metohiji, niti srpski roman u celini. Romane je pratila hronološki, od “Velikog ahavskog trga” (1972) do “Mitrove Amerike” (2012). U vrednovanju je ubedljivo pokazala da svaki novi roman ne mora biti, niti jeste, vredniji od prethodnog, iako svaki donosi neke nove, sebi imanentne vrednosti. Tako su romani “Sutra stiže gospodar” I i II (1979, 1981) i “Sara” (2008), uz zasad poslednji roman “Klobuk” (2021), najbolje što je ovaj pisac ostvario. Autorka visoko ceni roman “Petruša i Miluša”.

Delić je podsetio da je “Sara” imala najveći uspeh kod kritičara koji su ovom romanu dali prestižnu nagradu “Meša Selimović” (koju dodeljuju “Večernje novosti”) i rekao:

– Ovim romanom je, smatra autorka monografije, pisac došao do svog najlirskijeg i najpoetskijeg dela. Roman je svojevrsna himna svetlosti, ali svetlost nije jednoznačna, već je istovremeno i strah od svetlosti i trijumf svetlosti. Slici i načelu svetlosti suprotstavljena je slika rata, a istina o ratu je barem dvostruka – istina pobednika i istina poraženih. U ovom romanu, autorka iščitava kao najviše estetske principe mudrost, lepotu i harmoniju. Ovom knjigom, u kojoj je ponovo aktiviran arhetip majke, Sarić je učvrstio svoj status u književnosti i kritici i izgradio najsvetliji lik u svom opusu.

Rođenjem vezan za Crnu Goru, a životom i radom za prostor Kosova i Metohije, Petar Sarić (1937) je književni rad započeo pre pola veka, a i danas uspešno traje.

– Od dva životna i mitska prostora – prostora rodnih Banjana i prostora Kosova i Metohije, Petar Sarić je, zahvaljujući snažnom književnom talentu, oblikovao treći – mit(o)poetski prostor svojih romana, koji će obeležiti ne samo srpsku književnost stvaranu u drugoj polovini prošlog i na početku ovog veka, već i sveukupnu srpsku književnost – rekla je autorka monografije.

Izvor Večernje Novosti

Foto Ž. Knežević

Comments

Pročitaj još