ZSO, za jedne potreba, za duge bosnizacija Kosova

Iako „dogovor kuću gradi“, onaj o Zajednici srpskih opština nije ispoštovan, a kosovskoj strani se, po mišljenu Branimira Stojanovića, na to gleda „kroz prste“. Za Rizu Smaku bi formiranje ZSO dovelo do „bosnizacije Kosova“. Dok je po rečima Ljubomira Stanojkovića „sve je neiskreno“.

Trojica sagovornika u emisiji „Dogovor!?“ složila su se da se postignuti sporazumi u Briselu moraju sprovesti. Svi osim jednog, o Zajednici srpskih opština, za koji profesor Ustavnog prava u Prištini Riza Smaka smatra da je protivustavan.

„Zajednica u onom konceptu u kojem je bila, predstavljala bi drugu izvršnu vlast i trebalo bi sve da se menja radikalno, od ustava, zakona… To je greška potpisnika i nije jedina, ima više takvih grešaka“.

„Bojimo se da bi to vodilo ka bosnizaciji Kosova. Uzmimo Bosnu za primer. Bosna nije država, ona je kvazi država, pseudo država, uopšte ne funkcioniše“.

Na konstataciju da se i za Kosovo govori da je „kvazi država“, Smaka kaže: „Sad nije kvazi država, ali bila bi ukoliko bi se stvorila Zajednica (srpskih opština)“.

Sa druge strane, Branimir Stojanović, državni sekretar u ministarstvu privrede Republike Srbije i bišvi potpredsednik kosovske vlade, ponavlja da je kosovska vlast obavezna da sprovede ono što je potpisala u Briselu.

„Ako je neko to u njihovo ime to potpisao, to sad mora da se sprovede. Ako treba da se promeni Ustav, neka se menja Ustav. Ja ne želim da pristanem na tu igru da to neko ne može da sprovede. Mora da sprovede, obavezao se na to“, ističe Stojanović.

Na podsećanje da su srpski politički predstavnici najavljivali samostalno formiranje ZSO, Stojanović kaže da je stvorena atsmofera straha i povod za „neke naoružane tipove“ da upadnu tuku ministre i hapse direktora Kancelarije za KiM, što je to bio slučaj u Kosovoskoj Mitrovici, te da se zbog toga odustalo od te ideje.

„Nije nama teško palo što smo bili tučeni, da se razumemo, koliko je teško palo to što je poruka poslata svim Srbima na Kosovu da ’evo, mi možemo čak i vaše predstavnike fizički da maltretiramo, a šta tek možemo da radimo vama’“, kaže on.

Netransparentnost, neefikasnost i neiskrenost su glavni razlozi za neuspeh Briselskog dijaloga smatra politikolog Ljubomir Stanojković. Njegova ocena je da su mnoge stvari ostale nedorečene, pa ih zbog toga pregovarači tumače na različite načine.

“Daj da se nešto uradi, potpisaću, ali da ne izgleda da sam gubitnik nego da sam pobednik, da dobijam, da pobeđujem… Previše je politikanstva. Svaka strana, ne isključujem ni jednu ni drugu, previše želi i previše se dodvorava. Kad kažem neiskreno se išlo u dijalog – išlo se da što duže traje. Mnogo im je bitnije šta će o tome da kaže njegova javnost, šta će njegovo glasačko telo da kaže“, ocenjuje pregovore i pregovarače Stanojković.

Ipak, Branimir Stojanović smatra da je Priština ta koja je bila povlašćena u dijalogu.

„Kao loš đak, svaki put kada treba da položi ispit. Jeste, kao, nešto uradio, ali nije naučio ono što mu je rečeno i onda mu se, kao žrtvi, gleda kroz prste“.

Stojanović: Ozbiljan problem sa krađama, komandira policije to ne interesuje

Govoreći o učestalim krađama na teritoriji opštine Gračanica, Branimir Stojanović poziva na odgovornost komandira Polijske stanice Bratislava Trajkovića.

„Mi poslednjih pet – šest godina imamo ozbiljan problem sa bezbednošću ovde u Gračanici, imamo ozbiljan problem sa krađama svakoga dana i imate komandira koga to ne interesuje. Ponaša se kao neko ko je nedodirljiv zato što ima neke zasluge u Prištini. Ja ne znam kakve, ali očigledno velike, i neko ga tu štiti“.

Stojanović je podsetio da je SO Gračanica donela odluku kojom se traži razrešenje Trajkovića, ali da je komandir samo „privremeno sklonjen“, te da je ubrzo vraćen na posao. Smatra da Trajković u Direktoratu policije ima zaštitnike koji ga, kako kaže, „žele na toj poziciji“.

Izvor Radio KIM

Comments

Pročitaj još