Gračanica: Promovisan “Vidovdanski glasnik”

Stvaralački portret profesora dr Dragiše Bojovića predstavljen je danas u Domu kulture u Gračanici, kada je održana i promocija “Vidovdanskog glasnika”.

Vidovdanski glasnik je časopis za književnost i kulturu, koji izlazi u okviru Vidovdasnkog pesničkog bdenija. Ovaj časopis pokrenut je 1990. godine. Izdavač je Dom kulture Gračanica, a prvi urednik bio je upravo profesor Bojović.

“Tekstovi objavljeni u ovogodišnjem Vidovdanskom glasniku su tekstovi prevashodno pisani za ovu priliku, a nastoje da ukažu na postojanje savremene misli o Kosovu, a da to nije povratak starim saznanjima i onome što je već poznato. Između korica ovog časopisa našli su se tekstovi u kojima autori naglašavaju značaj Vidovdana i Kosova i Metohije na savremenu kulturu, stvaranje, književnost, umetnost, društvo i život”, istakao je Žarko Milenković, urednik Vidovdanskog glasnika.

O stvaralaštvu jednog od najznačajnijih pisaca sa Kosova i Metohije govorili su Žarko Milenković, prof. dr Dragomir Kostić, publicista Đorđe Jevtić, prof. Aleksandra Kostić i književnik i kompozitor Dragan Ničić Cinoberski, koji je u čast profesora Bojovića otpevao svoju novu kompoziciju.

Profesor Dragomir Kostić je istakao da je velika je čast govoriti o profesoru doktoru Dragiši Bojoviću, pogotovo u ovoj prištinskoj sredini u kojoj se on i formirao.

“U našem narodu se s vremena na vreme pojave osobe koje svojim radom i svojim zalaganjem obeleže vreme u kome žive i stvaraju, utiskujući u njega nešto svoje i osobeno. Za te ljude u uobičajenom govoru kažemo da su „ljudi institucije“,“ ljudi gromade“, a jedan od njih je danas svakako profesor Dragiša Bojović”, istakao je Kostić.

“Bojović je između ostalog pisao i za “Prištinski magazin” i nije bilo broja bez njegovog teksta. Pisao je o svemu ali posebno su bili dragoceni njegovi naučni pravci iz istorije srpske crkve i duhovnosti o srpskoj srednjovekovnoj književnosti za koje se opredelio kao užu naučnu oblast”, rekao je, između ostalog, Đorđe Jevtić.

“Profesor Bojović se bavi izučavanjem istorije stare srpske književnosti, a poseban značaj je njegovo izučavanje svetotačke biblijske književnosti gde je na prvom mestu u Evropi. Sa punim pravom, kao izučavalac stare srpske književnosti, tvrdim da bi trebalo da se organizuje najmanje dvodnevni međunarodni naučni skup koji bi osvetlio delo ovog profesora i naučnika”, istakla je prof. Aleksandra Kostić.

Zahvalivši se svojim prijateljima koji su organizovali promociju njegovih dela, profesor Dragiša Bojović je istakao da se uvek vraća i piše o svom zavičaju.

“Moj stvaralački portret je dosta razuđen. Ja se uzdam u Boga da će nešto ostati od onoga što radim i da će se nešto prepoznati. Ono što pedeset četiri moje godine pokazujem, je da se uvek vraćam zavičaju, odnosno u izvorište. Moj zavičaj je Ibarski Kolašin a izvorište Priština i sve što sam u naučnom i stvaralačkom smislu postigao ima svoje korene upravo tu”, naglasio je ovaj istaknutni stvaralac sa Kosova i Metohije.

Profesor doktor Dragiša Bojovića je naučni rad započeo na institutu za srpsku kulturu u Prištini već u svojim dvadesetim godinama života. Vrlo brzo je nastavio kao asistent, zatim docent, vanredni i redovni profesor na Filološkom fakultetu u Prištini, a nakon Prištine u Kosovskoj Mitrovici, danas radi na Filozofskom fakltetu u Nišu kao redovni profesor i pored toga radi na doktorskim studijama u Kragujevcu i Kosovskoj Mitrovici.

 

Izvor: Radio Gračanica

Foto: Radio Kim

Comments

Pročitaj još