Građani sa Severa Kosova suočavaju se sa ozbiljnim administrativnim preprekama u pristupu ličnoj dokumentaciji i ostvarivanju prava u okviru Zakona o strancima, poručeno je na javnom forumu koji je u Severnoj Mitrovici organizovala Nevladina organizacija CASA. Kao ključni problemi navedeni su neujednačene procedure u opštinama, dugotrajni i skupi postupci, nejasna pravila, kao i otežan pristup pravnoj zaštiti.
U Severnoj Mitrovici je juče, 22. aprila, NVO CASA održala javni forum u Centru građanske energije (CEC) sa građanima sa severa Kosova, kako bi se razmotrili, kako su naveli, tekući izazovi u pristupu ličnoj dokumentaciji u okviru Zakona o strancima.
Kako su istakli, u pitanju je prvi sastanak sa građanima na ovu temu od početka pune primene zakona. Dodaju i da je forum deo CASA-inog procesa praćenja sprovođenja zakona u praksi.
U vezi sa tim, navodi se da su učesnici prijavili niz sistemskih problema koji, prema njihovim navodima, značajno otežavaju ostvarivanje prava i stvaraju pravnu nesigurnost.
Nedostatak ujednačenih procedura u četiri opštine na Severu
Kako se navodi, građani su istakli nedostatak ujednačenih procedura u četiri opštine na severu, navodeći da isti administrativni postupci često zahtevaju različite skupove dokumenata, u zavisnosti od opštine ili čak službenika koji vodi predmet.
„U više slučajeva, učesnici su prijavili i kontradiktorna uputstva unutar iste institucije. Takođe su naveli da, izuzev jedne opštine, tražena dokumentacija često odstupa od zvaničnih procedura i smernica objavljenih od strane Ministarstva unutrašnjih poslova“, navodi se.
Učesnici su, kako se dalje navodi, dodatno ukazali na prekomerna administrativna opterećenja, uključujući ponovljene zahteve za apostil pečate i overene dokumente, što, kako navode, značajno povećava troškove.
Mnogi su opisali proces kao „dugotrajan, skup i nejasan“, koji često zahteva više poseta institucijama i duge periode čekanja.
Nekoliko učesnika, navodi se dalje, reklo je da već godinama pokušavaju da regulišu civilni status na Kosovu, u nekim slučajevima i više od decenije, bez uspeha.
Posebna zabrinutost izražena je u vezi sa mladima od 14 do 18 godina, za koje, kako je navedeno, ne postoji jasan postupak, dok se osobe starije od 18 godina u nekim slučajevima, kako navode, tretiraju kao stranci, uprkos mogućem pravnom osnovu za civilni status preko roditelja.
Rok od tri meseca ocenjen kao nerealan
Izražena je i zabrinutost u vezi sa rokom od tri meseca za završavanje procedura uz korišćenje srpskih ličnih karata, koji učesnici smatraju nerealnim zbog postojećih administrativnih prepreka.
Kako navode iz CASA-e, neki građani su naveli da su obavešteni da njihovi postojeći lični dokumenti više neće biti prihvaćeni u narednom periodu.
„Na primer, u slučajevima obnavljanja privremenih boravišnih dozvola, te da će morati da pribave dokumenta u Srbiji, što, kako ističu, za mnoge nije dostupna opcija.“
Dodatni problemi, kako se dalje navodi, uključuju odluke o odbijanju zahteva iz prethodnih godina koje su bile izdavane samo na albanskom jeziku, kašnjenje u dostavljanju odluka što utiče na pravo na žalbu, neprihvatanje MTS mobilnih brojeva, uprkos zvaničnoj registraciji na Kosovu i dostupnim tehničkim rešenjima, poput korišćenja pratećih 047 brojeva za komunikaciju, kao i opštu nejasnoću među službenicima u vezi sa primenljivim procedurama.
Usmena odlučivanja bez evidencije
Kako dalje navode iz CASE, usmeno odlučivanje bez odgovarajuće evidencije i dalje predstavlja ključni problem, budući da većina podnosilaca zahteva ne dobija pisane potvrde o predatim zahtevima.
U pojedinim slučajevima, građanima se, kako je navedeno, ne omogućava ni da podnesu zahtev, niti da on bude zvanično evidentiran, što dovodi do nejasnog pravnog osnova za odluke i onemogućava korišćenje pravnih lekova.
Istovremeno, primećen je pozitivan pomak u postupcima za privremene boravišne dozvole, gde se sve češće izdaju pisane potvrde o predaji zahteva.
Posledice po najugroženije kategorije
Učesnici su, navodi se dalje, dodatno ukazali na značajne posledice ovih izazova na svakodnevni život ljudi, naročito porodica bez regulisanog civilnog statusa i samohranih majki sa maloletnom decom.
Izražene su zabrinutosti u vezi sa poteškoćama u dokazivanju vanbračnih porodičnih odnosa, kao i rizikom od razdvajanja porodica ili deportacije, posebno u slučajevima majki bez dokumenata.
Najzad, CASA je saopštila da će ovi nalazi biti uključeni u njen naredni izveštaj o praćenju sprovođenja Zakona o strancima, zajedno sa detaljnom analizom i preporukama usmerenim na unapređenje doslednosti, transparentnosti i pravne sigurnosti u administrativnoj praksi.
