Ministar kulture Nikola Selaković otvorio je izložbu “Srpski srednjovekovni spomenici u opasnosti” u Državnom muzeju arhitekture Šusev u Moskvi, a tom prilikom istakao je značaj otvaranja te izložbe u Rusiji, zemlji sa kojom Srbiju povezuju duboke istorijske, duhovne i kulturne veze i zajedničko razumevanje značaja očuvanja kulturnog nasleđa kao univerzalne vrednosti čovečanstva.
Izložba prikazuje četiri srpske crkve koje se nalaze na prostoru Kosova, koje su pod zaštitom Unesko-a, a koje su i i danas ugrožene, a Selaković je poručio da je srpska kulturna baština na KiM i dalje jedno od najugroženijih kulturnih dobara u Evropi u 21. veku.
“Pored fizičkog ugrožavanja, prisutni su i pokušaji preimenovanja, prisvajanja i falsifikovanja istorijskog i kulturnog identiteta ovih svetinja, što dodatno otežava napore u njihovoj zaštiti. Ta baština je tokom poslednjih decenija bila izložena sistematskom razaranju. Posebno tragičan period usledio je nakon 1999. godine, a vrhunac nasilja dogodio se tokom marta 2004. godine, kada su u organizovanim napadima uništeni i oštećeni brojni srpski manastiri i crkve, među njima i spomenici neprocenjive kulturne i duhovne vrednosti”, naglasio je Selaković.
Kako je ispričao, od juna 1999. godine do danas uništeno je ili oštećeno 156 pravoslavnih crkava i manastira, kao i 122 srpska groblja.
“Uništeno je ili pokradeno više od 10.000 ikona, crkveno-umetničkih i bogoslužbenih predmeta, kao i više hiljada nadgrobnih spomenika. To nisu samo brojevi, to su tragovi jedne kulture, jednog pamćenja i vekovnog prisustva. Zato ova izložba predstavlja mnogo više od dokumentarnog prikaza ugroženih spomenika. Ona je poziv na očuvanje istorijske istine i na zaštitu vrednosti na kojima počiva međunarodni sistem zaštite kulturnog nasleđa”, kazao je Selaković.
Istovremeno, kako je dodao, izložba je i poruka kontinuiteta srpsko-ruskih kulturnih veza.
“Ona potvrđuje da kulturna saradnja jeste i ostaje temelj međusobnog razumevanja, čak i u vremenima velikih globalnih izazova. Kroz kulturu, duhovnost i zajedničko istorijsko iskustvo, naše dve zemlje vekovima su gradile odnose zasnovane na poverenju, bliskosti i poštovanju”, kazao je Selaković.
Prema njegovim rečima, otvaranje izložbe nije samo kulturni program, već i snažna poruka zajedničke odgovornosti, solidarnosti i poštovanja prema nasleđu koje pripada ne samo jednom narodu, već evropskoj i svetskoj kulturi.
“Razumevanje suštinskog značaja ove izložbe na ovom mestu zahteva da prepoznamo ne samo širi okvir naše bliskosti, već i trenutak u kojem živimo”, poručio je Selaković obraćajući se na otvaranju.
Kako je rekao, trenutak u kojem svet previre u događajima koji su očigledno prekretnica ka novoj epohi, duhovna vertikala koja živi u srpskim svetinjama čini da se prepoznaju prijatelji i svrha postojanja kao naš identitet.
Izrazio je zahvalnost Šusev državnom muzeju arhitekture i njegovim stručnjacima koji su prepoznali značaj teme i izložbu dodatno obogatili predmetima iz sopstvene zbirke, pre svega freskama iz srpskih srednjovekovnih manastira.
“Taj gest ima posebnu simboličku i kulturnu vrednost, jer svedoči o dugom trajanju interesovanja, brige i poštovanja prema srpskom duhovnom i kulturnom nasleđu u Rusiji”, naveo je.
Selaković je prisutne upoznao sa tim da je izložba prvi put predstavljena u sedištu Uneska u novembru 2024. godine, povodom 20 godina od upisa manastira Visoki Dečani na Uneskovu Listu svetske baštine.
“Istovremeno, ove godine obeležavamo i 20 godina od upisa četiri srpska srednjovekovna dobra – Visoki Dečani, Pećka patrijaršija, Manastir Gračanica i Bogorodica Ljeviška na Uneskovu Listu svetske baštine u opasnosti. Kulturna baština nije samo svedočanstvo prošlosti. Ona je temelj identiteta, duhovnog trajanja i istorijskog pamćenja jednog naroda”, naglasio je Selaković.
Kako je dodao, istovremeno, predstavlja i univerzalnu vrednost koja povezuje različite kulture i civilizacije.
“Upravo zato očuvanje kulturnog nasleđa nije isključivo nacionalno pitanje – ono je pitanje zajedničke civilizacijske odgovornosti”, poručio je Selaković.
