Predizborna kampanja na Kosovu ulazi u poslednju nedelju, ali za analitičare ponovljeni parlamentarni izbori ipak neće doneti razrešenje jednogodišnje političke i institucionalne krize. Uvereni su da će se odgovori tražiti tek na proleće. U razgovoru za Internet portal RTS poručuju da takav scenario najviše odgovara Aljbinu Kurtiju bez obzira što mu je iz Brisela stigao i (ne)očekivani “novogodišnji poklon” – najava ukidanja većine sankcija koje je EU uvela Prištini 2023.
“Dobre vesti za Kosovo”, poručila je u četvrtak predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Ona je na svom Iks nalogu najavila ukidanje sankcija EU, ali i “programiranje” 216 miliona evra za privremene institucije u Prištini.
U jeku predizborne kampanje na Kosovu – idealan tajming za vladajuću koaliciju da 28. decembra ipak dođe do vlade “Kurti 3”.
Manja izlaznost i strategija Kurtija
Za analitičare, “novogodišnji pokloni” iz Brisela ipak neće presudno uticati na ishod ponovljenih izbora.
“Novi rezultati sigurno neće promeniti mnogo, možda neki procenat gore-dole, ali mislim da će sigurno biti više od deset procenata manja izlaznost u odnosu na februarske izbore”, kaže izvršni direktor Centra za zastupanje demokratske kulture u Kosovskoj Mitrovici i regionalni koordinator „Demokratije na delu” za četiri opštine na severu Dušan Radaković.
Izražava bojazan da će izborni rezultati zapravo izazvati samo još veću političku krizu na Kosovu.
“Mislim da su birači umorni od svega toga i plašim se da nemamo ni partije koje imaju konkretne korake ili kampanju gde će reći nešto novo. Plaši me da nećemo imati novu vladu sigurno do aprila, odnosno do novih izbora za predsednika”, smatra ovaj analitičar.
Stauts kvo, uveren je, najviše odgovora lideru Pokreta Samoopredeljenje Aljbinu Kurtiju.
“Takva situacija najviše odgovara Kurtiju. Zadnjih, bezmalo dve ipo godine, on funkcioniše bez većine, čak u parlamentu gde ima prostu većinu, ali često i njegovi poslanici nisu glasali. Imamo desetine administrativnih uputstava, a ne zakona, imamo dosta situacija da ozbiljni zakoni ili inicijative za pristup članstvu u EU nisu mogli proći Skupštinu jer nije postojala većina”, ocenjuje Radaković.
Dodaje da će, ukoliko se ponove februarski rezultati Kurti na isti način opstruirati institucije pripremajući se za proleće.
“Realna činjenica je da je jedini dobitnik u svemu on. Kupuje vreme, kupuje nove glasove, birače sa ‘belim listićima’”, precizira.
S druge strane, upozorava, ovakva situacija, najmanje odgovara Srpskoj listi, ali i albanskim strankama u opoziciji, pre svega DSK i DPK.
“Oni traže ozbiljnu koaliciju, reformističku vladu koja će izmeniti mnoge stvari, a Kurti to ne želi”, uveren je Radaković.
Očekivana – nova institucionalna kriza
Bez obzira što je najava ukidanja sankcija Evropske unije Prištini donekle bila očekivana nakon što su predstavnici Srba ponovo na vlasti u četiri opštine na severu KiM, politikolog Ognjen Gogić kaže da ipak nije slučajno što je to obelodanjeno baš u jeku predizborne kampanje.
“To je došlo u najboljem mogućem momentu za aktuelnu vlast na Kosovu koja može sada da se hvali u poslednjim danima predizborne kampanje da su ukinute sankcije EU”, smatra ovaj politikolog.
I Gogić sumnja da će decembarski izbori na KiM doneti tražene odgovore.
“Mala je verovatnoća da će politička kriza biti rešena nakon ovih izbora. Pre će biti da će nastati duboka ustavno-pravna, institucionalna kriza. Jer, ukoliko albanske partije u prethodnom sazivu nisu mogle da se dogovore o 60 poslanika koji su bili potrebni za formiranje parlamentarne većine i vlade, male su šanse da sada dogovore 80 poslanika koliko je potrebno da izaberu predsednika Kosova što dolazi na dnevni red već u martu”, smatra Gogić.
Pitanje je, naglašava, i da li će biti vremena da se obave sve one radnje koje slede nakon izbora: od potvrđivanja rezultata, konstituisanja prištinskog parlameta, a zatim i izabere predsednik privremenih institucija u Prištini.
“Ukoliko se u tome ne uspe, onda se ponovo raspušta Skupština, ide se ponovo na nove izbore što je mnogo verovatniji scenario nego da albanske stranke postignu većinu”, uveren je ovaj analitičar.
Položaj srpske zajednice na KiM
Kampanja za vanredne parlamentarne izbore na Kosovu počela je 17. decembra.
Za 120 poslaničkih mesta nadmeće se 24 politička subjekta.
Manjinskim zajednicama pripada dvadeset mesta, od čega je polovina zagarantovana srpskoj zajednici.
Najveća stranka Srba u južnoj pokrajini, Srpska lista, na februarskim izborima osvojila je devet od deset mandata, a na početku kampanje, u Kosovskoj Mitrovici, poručila je da sada ima cilj da ostvari maksimalan rezultat.
“Na proteklim lokalnim izborima oslobodili smo opštine, vratili smo glas našem narodu i pokazali smo svima, i strancima i Albancima, da Srbi kada su složni nikada ne mogu biti pobeđeni”, kazao je predsednik Srpske liste Zlatan Elek.
Radaković, glavni koordinator za praćenje predstojećih izbora u četiri opštine na severu KiM, kaže da je kampanja krenula “žustro”, a da je vladajući Pokret Samoopredeljenje nastavio sa starom retorikom.
“Imali smo i otvaranje tog čuvenog mosta preko Ibra kao početak kampanje Samoopredeljenja. Naravno, gde nego u Severnoj Mitrovici gde se kampanja zasniva nadalje na pretnjama i ratnohuškačkoj, ultranacionalističkoj retorici”, navodi.
Očekuje da će će tako biti do kraja kampanje.
“Cela godina je izborna. Iste priče. Vidimo da je kroz ovih nekoliko dana kampanja Samoopredeljenja bila svedena na to da će da se pravi džamija na severu itd. To je već korišćena mantra u prethodnim izborima i samo se nastavlja”, zaključuje Radaković.
Mnogo više ga zabrinjava što ni ovaj izborni proces na KiM neće početi da rešava suštinska pitanja vezana za srpsku zajednicu.
Radaković podseća da je pitanje neformiranja ZSO bio razlog zbog koga tzv. Kosovo nije primljeno u Savet Evrope.
“Tiha podrška” Kurtiju iz Brisela
Umesto ZSO, EU nudi Prištini ukidanje sankcija. Za Radakovića jasna “tiha podrška” Kurtiju iz Brisela.
“O tome se priča pred izbore i to vladajućoj većini ide na ruku”, precizira ovaj analitičar.
Dodaje da se Srpskoj listi zbog “plana i ujdurme Samoopredeljanja” onemogućava da participira u nekoj sledećoj vladi bez obzira što bi upravo ova stranka mogla da bude “tas na vagi”.
Međutim, ne isključuje tu mogućnost zato što je 20 mandata manjinskih zajednica – „zlata vredno”.
“Teško da bilo koji politički subjekt, pa makar to bili DPK ili DSK koji su u prošlosti rado uzimali Srpsku listu za partnera, neće uzeti u obzir i neće biti deo koalicije. S druge strane, ako Srpska lista uzme svih deset mandata, situacija može biti vrlo jasna da oni mogu da budu taj ‘tas na vagi’ Ne bih se iznenadio nekoj budućoj korelaciji, ako budu bili potrebni glasovi Srpske liste i ostalih manjina. Tih 20 zlata vrednih mandata manjinskih zajednica sigurno će podržati da budu deo vlade nego da budu izopšteni i budu u manjini”, kaže Radaković.
U takvoj “matematici” očekuje da ukoliko opozicione albanske partije budu blizu kreiranja vlade, da će “nevoljno ući u koaliciju sa Srpskom listom i manjinama”.
“Ali, samo u slučaju da imaju više od 65 glasova. Ako ta brojka bude manja, 61 ili 62 poslanika, ta ‘mršava’ većina, mislim da se neće ulaziti u raspravu i da ćemo imati ponovoljene izbore koji će ujedno biti izbori i za predsednika Kosova”, navodi Radaković.
“Izolacija” Srpske liste
Gogić kaže da se većina albanskih partija na KiM plaši saradnje sa Srpskom listom zato što je ona za Pokret Samoopredeljenje – neprijatelj.
“Samoopredeljenje tom retorikom protiv Srpske liste je ‘povisila cenu’ i za druge albanske stranke koje su u opoziciji i koje u strahu od moguće kampanje ne žele da prave dogovore sa Srpskom listom”, navodi Gogić.
Podseća da je Kurti već posle februarskih izbora mogao da se preseli u opoziciju, ali da su albanske stranke propustile tu šansu odbijajući koaliciju sa Srpskom listom.
Slično vidi i u budućnosti.
“Deluje kao da je Srpska lista u potpunosti izolovana od albanskih političkih partija i da će one, po cenu da imaju nove političke i institucionalne krize, da se uzdrže da prave dogovore sa Srpskom listom. To će biti problem ponovo prilikom konstituisanja parlamenta i izbora potpredsednika iz srpske zajednice, a kasnije i prilikom imenovanja ministra koji po ustavu pripada Srbima. Ali, takođe Srpska lista i njeni mandati mogu biti presudni kako za formiranje vlade, tako i za izbor predsednika i albanske stranke takvim stavom sebe svesno lišavaju tih mandata, a koji mogu biti presudni”, smatra Gogić.
Slično vidi i pitanje formiranja ZSO jer vlasti u Prištini više od jedne decenije odbijaju da se ovo pitanje otvori.
“Ne postoje nikakvi uslovi kod albanskih partija da se o tome uopšte razgovara. Povratkom Srba u institucije na severu Kosova, pre svega u opštine, stvoreni su uslovi da se sazove konstitutivna sednica ZSO, međutim problem je što nije rešen Statut Zajednice. Izgrađen je statut upravljačkog tima koji vlada Kosova nije prihvatila, EU je uputila svoj predlog, ali vlada Kosova odbija da pošalje ustavnom sudu na razmatranje. Još ima puno koraka ka formiranju Zajednice, a deluje da će, ko god bude na vlasti u Prištini da kupuje vreme i odlaže tu odluku koliko god bude mogao”, zaključuje Gogić.
Na februarskim izborima Pokret Samoopredeljenje bio je “pobednik na papiru” zato što je osvojio najviše mandata – 48, ali mu to nije bilo dovoljno za formiranje nove vlade.
Kada je reč o opoziciji DPK je dobila 24, a DSK 20 mandata. Koalicija oko ABK i Nisma osvojila je osam poslanika. Ipak, na ove izbore oni će izaći samostalno.
U “matematici” izbora 28. decembra na stolu su dva “tiketa”.
Na prvom, do skupštinske većine i vlade je moguće glasovima 61. poslanika.
Međutim, za izbor novog predsednika privremenih institucija je potrebna dvotrećinska većina, odnosno najmanje 80 poslanika koji će ga podržati.
