Zamrzavanje primene Briselskog sporazuma

Ukoliko bi to bila odluka Vlade Srbije i ako bi se napravio plan za Srbe koji napuste institucije, onda bismo to podržali, poručuje Vesna Mikić iz Srpske liste

Narodni poslanici će na redovnoj sednici posvećenoj Kosovu i Metohiji u maju najverovatnije raspravljati i o kontramerama koje će Beograd morati da primeni kao odgovor na trgovinsku blokadu Prištine – kojom se, ujedno, blokira i dijalog o Kosovu i Metohiji. Ukoliko do 6. maja privremene kosovske institucije ne ukinu takse od 100 odsto na robu iz centralne Srbije, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je preksinoć najavio uvođenje recipročnih mera, ali nije hteo da kaže na koje je mere mislio. Najavio je da će sednica Glavnog odbora SNS-a biti održana oko Đurđevdana, kada će zvanični Beograd izaći sa konkretnim merama protiv Prištine.

„Tada će biti šest meseci otkako je Priština uvela takse na robu iz centralne Srbije. A odmah da kažem svima koji su naučili da zovu telefonom i da prete, ako Srbi samo podignu ruke u gard, a šest meseci nas tuku i ostaviše nas u modricama – nemojte da me zovete. Nisam dostupan”, rekao je Vučić u obraćanju članovima Glavnog i Izvršnog odbora u proširenom sastavu.

Funkcioner SNS-a Goran Vesić kazao je da će naprednjaci oko Đurđevdana odlučivati o dva važna pitanja – kontramerama prištinskim vlastima na uvođenje taksa na robu iz centralne Srbije i vanrednim parlamentarnim izborima. Vesić je dodao da je to odlučeno u utorak u Centru „Sava”, na sednici najviših stranačkih organa, jer će do tada predsednik Srbije i lider SNS-a Aleksandar Vučić razgovarati sa liderima Rusije i Kine u Pekingu, kao i predsednicima Francuske i Nemačke u Berlinu. „Do tada će biti jasno u kom pravcu će ići razvoj situacije u vezi sa trajnim rešavanjem problema KiM. Tako ćemo 6. maja odlučivati o dva važna pitanja – kontramerama, jer je Srbija bila strpljiva šest meseci, ali i da li će biti vanrednih parlamentarnih izbora”, naglasio je Vesić.

Priština je uvela takse od 100 odsto na robu iz centralne Srbije 6. novembra prošle godine, navodno nezadovoljna što po peti put nije prošla na glasanju za prijem u Interpol i što je, u međuvremenu, čak 13 međunarodno priznatih država i članica Ujedinjenih nacija povuklo priznanje samoproglašene države Kosovo. Tada su u tabloidima najavljivane i recipročne mere, ali je državni vrh od toga odustao. Jedan od razloga zašto se otezalo sa kontramerama je opasnost da bi one mogle da naškode i Srbima u pokrajini. Predsednik Aleksandar Vučić ostao je pri tome da nema nastavka dijaloga sve dok Priština ne ukine sporne takse. Iako su u međunarodnoj zajednici na razne načine pokušavali da nastave pregovore Beograda i Prištine, najavljujući da će kosovske vlasti kada počnu razgovori navodno ukinuti takse, Vučić nije prihvatio da do nastavka dijaloga dođe dok je na snazi trgovinska blokada.

Politički analitičar Dragomir Anđelković rekao je da dijalog ne sme biti nastavljen dok se takse ne ukinu i napomenuo da je vreme da srpske vlasti počnu da uvode recipročne mere prema Prištini. Naveo je da, kao što je srpska privreda pogođena taksama, i Kosovo, gde se malo toga proizvodi, bilo bi prilično pogođeno saobraćajnom i komunikacijskom blokadom. „Srbija ima na raspolaganju čitav niz mera koje može da primeni. Recimo, po istom principu mogu da se uvedu takse za prolazak autobusa i kamiona koji saobraćaju južno od Ibra i kreću se preko centralne Srbije do trećih zemalja. Zamislite da im uvedemo takse, siguran sam da bismo istog sekunda učinili nerentabilnim ne samo putnički, već i robni saobraćaj Kosova ka zemljama Evropske unije. To bi bila ogromna šteta naneta kosovskom vlastima, ali i lokalnom stanovništvu”, kazao je za „Politiku” Dragomir Anđelković.

On je naveo da Srbija takođe može da opozove sve ono što je proteklih godina prihvatila od dokumentacije, ličnih karata, carina i saobraćajnih tablica, do toga da stavi pod pitanje i model kontrole na administrativnim linijama, što je usvojeno Briselskim sporazumom. „Ne moramo da poništavamo Briselski sporazum ako neke mere više ne budemo primenjivali. Šta mi imamo od optužbi na račun Prištine što nije ukinula takse ili nije formirala zajednicu srpskih opština? Ništa. Mazohističkim istrajavanjem u tim aranžmanima samo sebi nanosimo štetu. Ako hoće da nas optuže – to mogu da urade kad hoće. Neki rizik moramo da preuzmemo, jer ako nas optuže da smo mi za nešto krivi, onda bismo morali da se okrenemo mnogo više saradnji sa Rusijom i Kinom”, rekao je Anđelković.

Vesna Mikić iz Srpske liste kazala je da ne postoje odgovarajuće recipročne mere koje Beograd može da primeni prema Prištini, osim da se povuče iz dijaloga. „Jedine mere koje bi razumeli kosovski Albanci i njihovi međunarodni mentori jesu one ukoliko bismo odlučili da ne sedamo za zajednički sto sve dok su na snazi takse od 100 odsto. Tek kada one budu povučene može da se nastavi razgovor”, izjavila je za naš list Vesna Mikić.

Nedavno smenjena zamenica ministra pravde u privremenim pokrajinskim institucijama rekla je da Srbi gube od kada su seli za pregovarački sto, dok Albanci dobijaju. Zbog teškog položaja Srbi su 27. februara u razgovoru sa predsednikom Vučićem tražili saglasnost da se povuku iz svih kosovskih institucija. Od tada je prošlo više od 45 dana do kada je trebalo da bude doneta odluka, a naša sagovornica smatra da bi to bila dobra mera, pod uslovom da je primene svi Srbi, kako oni na severu, tako i južno od Ibra. „Mi bismo izlaskom iz institucija jako mnogo izgubili, pre svega jedini način zaštite srpskog naroda. Jedino kroz institucije mi možemo da uradimo nešto za sebe. Ali, ukoliko bi to bila odluka Vlade Srbije i ako bi se napravio plan za Srbe koji napuste institucije, onda bismo to podržali”, zaključila je Vesna Mikić.

Izvor: Politika

Comments

Pročitaj još