• Početna>
  • Vesti>

“Lična dokumenta, uzurpirana imovina i nepoštovanje jezika – tri najveća problema za srpsku zajednicu u Klini”

Foto: Radio Goraždevac

U opštini Klina srpska zajednica uglavnom živi u povratničkim selima koja se vratila nakon 1999. godine. Problemi sa kojima se suočava srpska zajednica su veliki. Međutimm, ima i pozitivnih stvari koje su urađene u sredinama gde žive Srbi, kaže u intervjuu za Radio Goraždevac direktorka Kancelarije za zajednice i povratak u Klini, Silvija Rašković.

Raškovićeva kaže da ima dosta pozitivnih primera kada je u pitanju odnos institucija i srpske zajednice, ali da je uzurpirana imovina jedan od glavnih problema sa kojim se suočava srpska zajednica u ovoj opštini.

„Pozitivno je za javne radove koji su infrastrukturni kao put, osvetljenje, voda, to svima nama treba i nema izuzetaka, to je veoma pozitivno. Što se negativnih stvari tiče,  imamo najviše oko imovine, jer neka imovina koja je zauzeta nije isplaćena, a nema političke volje da se to resi“, kazala je Silvija Rašković.

Što se tiče saradnje lokalnih i centralnih vlasti, direktorka Kancelarije za zajednice u opštini Klina ističe da sve to teče postepeno i da bi se trebalo više uraditi kako bi se saradnja poboljšala.

“Naša Kancelarija trenutno najviše sarađuje sa Ministarstvom za zajednice i povratak u Prištini. A Kancelarija premijera sad je počela malo da sarađuje sa nama, sa drugim organizacijama unutrašnjih poslova isto sarađujemo. Međutim, sve je to nekako traljavo. Trebalo bi malo više da sarađujemo, da bi to imalo odjeka za naše povratnike i za druge zajednice ovde“, kazala je Silvija Rašković.

Raškovićeva ističe da je glavni problem česta promena vlasti i da kancelarija koju predstavlja nije član Odbora direktora, na kom se donose glavne odluke u opštini.

„Glavni problem je česta promena vlasti, direktorata i onda dok se taj direktor adaptira na novi posao dok pohvata sve konekcije sa nama već vreme prođe i ponovo dođe nova vlast i tako idu dani. Trebalo bi na zajedničkom nivou sa opštinom i naša kancelarija da bude uključena jer mi nismo deo BORD-a. Na svaki sastanak koji gradonačelnik održava mi nismo pozvani. A to je mnogo veliki gubitak posebno kada se radi o infrastrukturnim projektima. Imamo mogućnost da učestvujemo ali nismo pozvani. Tek kada dođe do nekog problema kod nekog povratnika onda imamo mogućnost da učestvujemo, ali tad već bude kasno“, dodala je.

Poštovanje jezika u opštini Klina se u maloj meri primenjuje

Kada je u pitanju poštovanje jezika manjiskih zajednica u opštini Klina, direktorka Kancelarije za zajednice i povratak Silvija Rašković kaže da se srpski jezik koristi, ali da i tu postoje problemi.

„Građani se najviše žale na jezik i nekad imamo nedostatak informacija, sve postoji (u zakonu), ali nije u upotrebi. Znači, ako izvadite izvod ili vam treba nešto više uvek imate dvojezični formular. Međutim, to se ne upotrebljava, već je samo na albanskom. Naši su povratnici i navikli na tako nešto i onda im i ne smeta. Međutim, treba podići svest i tražiti na maternjem jeziku“, kazala je Raškovićeva.

Lična dokumenta veliki problem srpske zajednice

Problem sa ličnim dokumentima jedan je od većih problema sa kojim se suočava srpska zajednica na Kosovu, takav problem imaju i u opštini Klina kaže Raškovićeva.

„Jedno od krucijalnih pitanja i najvećih problema je dokumentacija, to su izvodi, lične karte i državljanstva jer svi oni koji su izbegli ’99-te posle rata, a nisu dolazili dugo godina, izgubili su državljanstvo. Da bi ostvarili sve to, mora da im se napravi kuća, da imaju račun za struju da bi dobili državljanstvo. Mi tu mogućnost nemamo. Najčešće im treba ili da se prevede zemlja ili d se uradi zaostavština.“

Veliki broj slučajeva prenosa vlasništva srpske imovine bez znanja vlasnika

Još jedan veoma veliki i ozbiljan problem, pored dokumenata je i nelegalno prenošenje vlasništva zemlje i ostalih nepokretnosti u vlasništvu Srba, kaže Raškovićeva.

„Drugi problem je to što se prevodi zemlja bez njihovog znanja. Na osnovu dva svedoka, gde ljudi nisu ni pozvani. Onda često od suda dobijamo zahteve da li se ta osoba nalazi tu. Ta osoba se recimo ne nalazi na našem spisku u bazi podataka kao povratnik. Ako se ne nalazi ovde, a vi radite nešto na njeno ime, vaša je dužnost da je tražite, a ne naša“, kazala je Silvija Rašković.

Smanjeno interesovanje za učešće u javnim raspravama Opštine

U procesu donošenja odluka i izradi budžeta u opštini Klina ranije su učestvovali i građani iz svih zajednica, danas situacija nije takva. Veliki broj građana je nezainteresovan za te procese, ističe Rašković.

„Sad smo imali raspravu o javnom budžetu, učestvovala je samo naša kancelarija. Čak ni većinska zajednica nije bila zainteresovana. Pre dve godine kada smo imali tu raspravu, bila je organizovana za naše građane i povratnike u Vidanje. Tu je imalo efekta. Čak su neki predlozi koji su proizašli sa tog sastanka odrađeni. Sada je veoma slaba zainteresovanost. Ne mogu ništa da promene time, pa zato i ne dolaze“, zaključila je Direktorka kancelarije za zajednice u opštini Klina, Silvija Rašković.

U Klini danas živi oko 230 povratnika iz srpske zajednice.

Comments

Pročitaj još