• Početna>
  • Vesti>

Medić o pandemiji: Selektujte informacije koje primate, crpite energiju iz sebe i bliskih ljudi koje volite

Pandemija korona virusa je u potpunosti promenila živote svakoga od nas. Osim velikih posledica koje je ostavila na zdravstveni i ekonomski sistem na globalnom nivou, ova pandemija ostavila je ii značajne posledice na ljude na psihološkom nivou. Kroz psihološki nivo može doći do ispoljavanja psihosomatskih bolesti, i uticaja fiziologiju i fiziološki sistem čoveka.

O tome, kako sebi pomoći tokom pandemije, ali i samom kovid pacijentu tokom toka bolesti, govorila je psiholog Dalija Medić za program Radija Kosovska Mitrovica.

“Sama nejasnoća vezana za korona virus stvara strah, a strah jeste primarna emocija, genetski uslovljena reakcija na nešto što urgožava naš organizam . Strah može biti dobar, može nas pokrenuti na dobre reakcije, ponašanje, može nas navesti na to da vodimo računa o sebi i svom zdravlju, popravimo naše ponašanje u tom smislu,  a isto tako može biti parališući, predimenzionalni i da nas blokira u svakodnevnom funkcionisanju” rekla je Medić.

Naglasila je da sve mere ograničenja koje smo imali  predstavljaju u psihološkom smislu prisilnu izdvojenost pojedinca od socijalne sredine.

” Sve naše uspehe, neuspehe ostvarujemo u interakciji sa drugim ljudima i tako ih doživljavamo tako ih procenjujemo i tako im dajemo na vrednosti i značjau. Samim tim što smo bili izdvojeni od društva osećali smo se neispunjeno, prazno, nedovoljno kvalitetno i nismo imali mogućnosti da podelimo naše emocije, osećanja, naše strahove sa drugim osobama osim sa onima sa kojima živimo. Mi smo sada slobodniji da se družimo, viđamo, komuniciramo, ali sve to ostavlja posledice na ans. Sve što je trajalo toliko dugo negde će se ispoljiti” istiće Medić.

Takođe, to što je manje radosti u okruženju pripisuje tome da “smo još uvek na klackalici”. “Jer  ne znamo kad će ova pandemija prestati konačno i kad ćemo se konačno vratiti normalnom životu. Neizvesnost i dalje traje i ne možemo priuštiti sebi da se osećamo slobodno, rasterećno i da smo sa nečim konačno završili jer to i nismo”.

Čovek je jedno biće koje voli određene obrasce ponašanja i koji voli rutinu.

Pre korone mi smo imali jedan određeni obrazac ponašanja. Mi smo narod koji voli da slavi, voli da se druži, voli da se grli, ljubi, čestita. Međutim, kako je korona počela i kako je sve to bilo zabranjivano, mi smo negde usled straha i zarad preživljavanja, kako bismo se sačuvali menjali te naše obrasce ponašanja. Bilo je  teško na početku, bilo je vrlo nelagodno, ali smo negde nakon godinu dana sve to usvojili. Sada treba ponovo da se vratimo tim starim obrascima ponašanja. Još uvek to nije prihvatljivo u odnosu na stanje trenutno,  ali polako se vraćamo tome i sve to zahteva neki proces, mentalnu obradu, samim tim navikavanje na to, a onda u skladu sa tim i ponašanje, smatra Medić i ističe da ćemo se vratiti starim navikama.

“Vratiće se to, ja verujem da će se vratiti, pogotovo što smo mi narod koji takve stvari doživljava kao vrlo bitne, ali nam treba neko vreme, ljudi su i dalje u strahu” navela je.

Selektovati informacije; Oprezno sa društvenim mrežama

Najbolje je selektovati informacije , odnosno biti informisan, pratiti nove informacije, nova istraživanja vezana za korona virus, sam proces vakcinacije, ali sve u doziranoj meri. Takođe kontrolisati infromacije koje nam dolaze putem društvenih rmeža, većina je neproverena i služi senzacionalizmu ili pogoršanju trenutne psihološke situacije kod ljudi, kaže Medić.

Kako ljudi sami sebi da pomognu ?

“Izvestan broj ljudi prolazi kroz razne faze strahovanja. Svako od nas treba da razmisli šta njega čini srećnim, zadovoljnim , odnosno šta ga umiruje i samim tim da napravi i organizuje svoje vreme u skladu s tim. Da uposlimo naš mozak stvarima koje nam prijaju, zavisno od ličnosti ko šta voli. Drugo moramo staviti fokus na naše pozitivne strane, na naša dostignuća u životu koja su pozitivna i koja nam pružaju lepša osećanja u datom trenutku. Ne stavljati fokus na trenutnu situaciju, razmišljati šire i da je sve prolazno. Koliko god to bila fraza, i ovo će proći i mi ćemo se vratiti normalnom životu, ali moramo sačuvati stabilnost. Razgovarati o svojim osećanjima sa bliskim ljudima.  Ukoliko nam razgovori  ne urade  da se osećamo bolje nakon nekog vremena, moramo potražiti stručnu pomoć, ne lekove nužno, ali psihterapije su uvek dobrodošle.

Kako pomoći kovid pacijentu u psihološkom smislu ?

To je vrlo važno. Mi imamo naše osobe od poverenja, imamo ko brine o nama, naši članovi porodice, međutim članovi porodice kako ne bi nas povredili ili učinili da se osećamo dodatno gore oni miniziraju psihološki aspekt naše ličnsoti. Zato je vrlo bitno da pored lekara koji leče osnovne bolesti bude i psiholog koji će propratiti čitav tok,  od smeštaja bolesnika u ustanovu, do negovog izlečenja i napuštanja iste.

Koliko je stresan za pacijenta boravak na kovid odeljenjima ?

To je za pacijenta vrlo stresno jer smo okruženi 24 sata takvom slikom. Treba razmišljati u tom pravcu da svakome od nas to može da se desi i treba tražiti izvore snage unutar sebe.Treba da znamo da dobro radimo svoju introspekciju, odnosno da oslušnemo sebe i tražimo snagu unutar sebe. Naravno sve zavisi od zdravstvenog stanja u kom smo stepenu bolesti, da čitamo ako možemo, tražiti sadržaje na telefonu koji nam mogu pomoći, ali sve to zavisi od kliničke slike. Naročito je teško deci, deca su uz roditelje ukoliko roditelji obole deca ostaju sa svojim bliskim srodnicima što nije isto i ne može biti zamena. Odrastao čovek mora tražiti kapacitete u sebi svojoj ličnosti snagama uz podršku pomoć i razgovor sa bliskim osobama što je vrlo bitno. Ukoliko to nema efekta i ne vidimo kod sebe boljitak da potražimo stručnu pomoć.

Naglašava, da kad  pandemija prođe, lako ćemo se vratiti slobodnom životu.

“Čovek je biće koje se adaptira i čovek je biće obnovljivo. Sve te lepe stvari će pomoći da se čovek vrati u neki normalan tok svog života i privikne na novonastale okolnosti koje su svakako pozitivne. I moramo  crpiti i tražiti energiju prvenstveno u sebi, a onda je davati drugim ljjudima, a takođe i primati tu energiju od drugih, nama bliskih ljudi”.

Razgovor vodila Maja Fićović

Izvor, foto; Radio Kosovska Mitrovica

Comments

Pročitaj još