• Početna>
  • Vesti>

“Književni džem sešn” Ivane Vanovac: Vrhunac kulturnog izraza je sposobnost da voliš

Promocija knjige „Književni džem sešn“ novinarke Ivane Vanovac održana je sinoć u Privatnom kulturnom centru „Akvarijus“ u Kosovskoj Mitrovici.

O knjizi su govorili književnik i književni kritičar Aleksandar Dunđerin, koordinator Radija Kosovska Mitrovica Maja Fićović i recenzent knjige Živojin Rakočević kao i sam autor dok su odlomke iz knjige čitale studentkinje Fakulteta umetnosti Snežana Džogović i Anđela Petrović.

Knjiga je izdeljena u nekoliko tematskih celina, koje podrazumevaju slikarstvo, scenske umetnosti, dečije umetnosti i novinarstvo.

Književnik Aleksandar Dunđerin kaže da „Književni džem sešn“ predstavlja hroniku novinarskih priloga koja slavi život, kao najvitalniji i najkvalitetniji kulturni segment Srba sa prostora Kosova i Metohije.

„Teško je večeras ne biti subjektivan, jer se sa moje leve strane nalaze ljudi, naši bližnji, koji su u velikoj meri zaslužni što mi trajemo evo već sedmu godinu. Pre svega, moja zahvalnost je upućena autorki knjige Ivani Vanovac. Ivana Vanovac je autor mnogih radijskih priloga, koji su nastali iz ovog prostora i kada god sam pročitao te tekstove, oni su mi bili ohrabrenje da sa suprugom Miljanom nastavim ovo što mi radimo u „Akvarijusu“, jer to jeste bitno, kako nama tako i gostima iz Srbije, Evrope i sveta. Važno je da oni dobiju jednu pravu percepciju onoga što stvaraju i rade. Važna stvar o „Književnom džem sešnu“ je da to zaista jesu novinarski prilozi i oni jesu, kako sam rekao i u recenziji, hronika koja slavi život. To jeste hronika života jer je mnogima od nas ovde predviđena katastrofa, a prosto je neverovatno da zahvaljujući umetnicima i novinarima, pokazujemo kako su ti kulturni segmenti nešto najvitalnije, najžilavije i najkvalitetnije što Srbi na Kosovu i Metohiji imaju“ rekao je Dunđerin.

On dodaje da je žanrovski jako teško odrediti tekstove iz knjige, jer su oni izvorni novinarski izveštaji koji su morali biti skraćeni kako bi se dobili eseji, koji su jako nekarakteristični.

„Ivana je jednostavno pisala te priloge za Radio Kosovska Mitrovica, a onda ih je naravno za ovu knjigu sređivala tako da obrati pažnju o jedinstvu. Tekstovi su nastajali u interakciji sa umetnicima koji su gostovali na Kosovu i Metohiji, sa kritikom, a onda je ona na sve to dala ovaj njen lični nanos, što se moglo videti i u primerima, koji stvarno deluju kao male literarne minijature i priče“ kaže Dunđerin.

Selekcija odabira i tekstova koji će svoje mesto pronaći u ovoj knjizi pala je na ličnosti, smatra Dunđerin.

„Dakle nije dovoljna samo estetika već je Ivani bila potrebna i etika, u širem smislu te reči. Taj pristup ne viđamo često, jer nas interesuje delo, autor, a ne interesuje nas da je jedan bitan sastojak čitavog tog dela, koja je sama ličnost. Dakle, vi možete da budete uspešni, da imate političku moć, novac, sve to možete ali ako niste ličnost – ne možete da uđete u Ivaninu knjigu. To je važna poruka koju zaboravljamo, a Ivana je tu u saglasju sa svetskim tendencijama, jer je svet u krizi i nedostatku ličnosti. Svojim tekstovima, Ivana je pokazala da je moguće živeti u Srbiji, na Kosovu i Metohiji i u svetu a biti slobodan, što je ključno. Dragoceno je slobodno pisati, misliti i govoriti“ ističe Dunđerin.

Koordinatorka Radija Kosovska Mitrovica Maja Fićović kaže da je Radio Kosovska Mitrovica oaza za sve one koji imaju kulturne potrebe i da je ova medijska kuća ponosna što ima ovakvog novinara i kulturnog delatnika.

„Radio Kosovska Mitrovica oduvek je okupljao ljude umetničkog senzibiliteta, a tako je i danas. Tu su naslednici Miodraga Radomirovića i Milana Mihajlovića, kao i svi su oni umetnici koji su pisali knjige i pesme, kao što su Srđan Košanin i Aleksandra Milošević. Radio Kosovska Mitrovica ima sreću da ima ovakvog kulturnog delatnika i novinara ovakvog kapaciteta, koji u vremenu kada redakcija ne može da ima kulturan segment programa odnosno novinara koji se bavi samo time, ima tu mogućnost da na ovakav način izveštava. Zaista sam preserećna što je sve ispalo kako treba i što je sve uspelo da se pretoči u jednu knjigu zahvaljujući „Akvarijusu“. Sigurna sam da je vi kao prijatelji inspirišete kao i ostale kolege koji su ovde stalni gosti. Radio Kosovska Mitrovica je oaza za sve one koji imaju kulturne potrebe. Mi trajemo, radimo i trudimo se, ali ne znam na kojoj radio stanici možete čuti toliko kulturnog programa osim na drugom programu Radio Beograda. Nemoguće je ne primetiti da imamo krizu autoriteta u novinarstvu i da je to stvarnost koju živimo. Kada imate autora kakav je Ivana Vanovac, imate slušaoce koji nas slušaju zbog nje, jer ona svojim emisijama, izveštajima, glasom, načinom na koji saopštava priče može da privuče više slušaoca nego redakcija nekog medija. Zato verujem u tradicionalne medije, u televiziju i radio, bez obzira na društvene mreže i sve ono što nas je preplavilo, jer i ako su svi tamo, najmanje veruju društvenim mrežama“ rekla je Fićović.

Recenzent knjige Živojin Rakočević ističe da je autorka knjige jedan od najznačajnijih i najvažnijih kulturnih pratilaca kulturnog života na Kosovu i Metohiji.

„Trajati toliko godina u kontinuitetu može samo neko ko je stvaralac i neko ko istinski živi ono što se stvara. Takvi ljudi, na Kosovu i Metohiji i uopšte sredina koje imaju kulturni život, je jako malo. Gotovo da se može reći da je pravih slušalaca, čitalaca, slikara, više nego onih koji prate i više nego onih koji ih podržavaju u tome. Ivana Vanovac je jedna od najvažnijih podržavalaca kulture na Kosovu i Metohiji. Ona od 2004. godine prati, podržava, interpretira ono što se dešava na kulturnoj sceni Kosova i Metohije. Ona je dragoceni, ne svedok, već tumač i glas kulture Kosova i Metohije“ navodi Rakočević.  

Rakočević kaže da je suština u tome da knjige u nama žive i da je kultura na području Kosova i Metohije  ravnopravna sa ostalim entitetima našeg područja.

„Ivana nama pokazuje kako knjige u nama žive ili još preciznije, kako reči u nama žive i kako nam se otkrivaju a to može znati samo radijski čovek. Knjiga u čoveku kao u larvi može da leži i do četrdeset godina i da čeka nešto. To je vrlo važna rečenica, ta tajna reči koja progovori iz nas. Ivana je dugovni tragač koji daje većini koji stvaraju izvestan smisao. Drugi nivo je kulturološka ravan ili njen nivo, koji nam govori da je kultura Kosova i Metohije ne samo živa već i ravnopravna sa ostalim kulturnim entitetima našeg područja. Ovde nemate gore slikare od slikara u Užicu ili Nikšiću, a isti je slučaj i sa piscima. U razvoju savremenog čovečanstva ima malo medija koji su kao radio. Danas  smo u poziciji da nam radio govori i šalje neke glasove i ne moramo da ga slušamo. Postoji nešto što je iznad naših mogućnosti i opažanja a to je reč. Neka reč će ostati i ona će se zapisati u nama gde će u nekom trenutku progovoriti. Radijski čovek zna dobro da govori, ali još bolje da sluša“ ističe Rakočević.

Autorka knjige Ivana Vanovac kaže da je ideja za pisanjem knjige potekla od Aleksandra Dunđerina, koji je smatrao da tekstovi treba da nađu svoje mesto u knjizi.

“Osećam želju da se zahvalim svim ovim ljudima koji su ovde, jer da nije bilo njih, ne bi bilo ni ove knjige. Da nije mene kao novinara u redakciji Radija Kosovska Mitrovica, gde sam imala slobodu da napišem, čak i u formi koja nije svakidašnja, da to objavim i da eto negde na kraju to dospe do nekoga. Sa druge strane, da nije bilo Aleksandra Dunđerina, koji je inicirao nastanak ove knjige kao i Miljane zbog koje je ova knjiga ovako lepa, moram da kažem da bi svi ti tekstovi ostali po bespućima interneta i pitanje je da li bi ih iko našao. Moram da kažem da mene jako nervira kada anketiram građane za potrebe radija i kada ih pitam “kako ste zadovoljni kulturno-umetničkim životom u Kosovskoj Mitrovici?” i kada mi kažu da se ovde ništa ne dešava, što naravno nije istina. U Kosovskoj Mitrovici, Zvečanu, Gračanici, Zubinom Potoku, Leposaviću se odvija jedan buran i bogat kulturno-umetnički život i samo je vreme da priznamo sebi ko je zaista zainteresovan za taj kulturno-umetnički život a ko je u pozi kritičara. Ako je meni bili dovoljno pet godina da napišem knjigu, ne dodajući ništa preko toga, onda o tome ne možemo da pričamo i ja odbijam da slušam ljude koji to govore” rekla je Vanovac.

Knjiga “Književni džem sešn” predstavlja zbirku eseja, zapisa i priča o svim onim ličnostima koji su se na kulturnoj sceni Kosovske Mitrovice, Zvečana a i šire, pojavile u proteklih šest godina i koje su ostavile svoj umetnički trag.

“Ljudi koji se nalaze u knjizi jesu ličnosti i žao mi je ako niste bili u prilici da ih upoznate. Veliki ljudi, pametni, ljudi koji su vam nadahnuće – to su teški ljudi. Ali ono što je divno u ovom poslu je što ih ja dobijam na “kafu”. Da nije tih susreta i tih upoznavanja, ne znam kako bih provela život na ovoj zemlji. Ne znam kako bih živela ovde i kako bih imala snage da se nasmejem i živim u nadi da će možda moja deca postati takvi ljudi. Za mene je susret sa svim tim ljudima posebno iskustvo, bio to Petar Sarić ili detence iz Kosovske Kamenice. Osećanje je isto a to se danas retko dešava, da staneš pred čoveka i da potpuno ostaneš bez teksta, koliko je to divno stvorenje i koliko toga može da prenese. Za mene je vrhunac kulturnog izraza sposobnost da voliš. To može samo kulturan čovek i ne možete da očekujete pravu, suštinsku ljubav od prostaka. To je vrhunac i kulturnog i umetničkog izraza i percepcije kulture i umetnosti, bilo da govorimo o konkretnom stvaralštvu ili kulturi govora. Sposobnost da volite nekog i da ta ljubav bude uzvraćena, to je za mene vrhunac motivisanosti jednog bića, jednog grada, jedne civilizacije. Radio je čudo, magija, on je besmrtan, bez obzira šta god ljudi mislili, radio nikada neće umreti. Pratite kulturna dešavanja, jer to su ljudi iz čijeg društva ćete otići mnogo bogatiji, ohrabreni i okuraženi” ističe autorka knjige.

Knjigu “Književni džem sešn” moguće je kupiti u Privatnom kulturom centru “Akvarijus” u Kosovskoj Mitrovici po ceni od 480 dinara.

Izdavač knjige je Književno društvo Kosova i Metohije.

Izvor: Radio Kosovska Mitrovica

Comments

Pročitaj još