Povodom 25. godišnjice ratnog zločina počinjenog u zaseoku Grubor kod Knina, 25. avgusta 1995. godine, kada je ubijeno šestoro srpskih civila starije dobi – Jovo Grubor, Miloš Grubor, Marija Grubor, Milka Grubor, Đuro Karanović i Jovan Grubor, Koordinacija srpskih udruženja porodica nestalih, ubijenih i poginulih lica sa prostora bivše Jugoslavije (Srpska koordinacija) izdala je saopštenje za javnost u kome stoji :
Zločin u Gruborima je tipičan primer zlodela nad Srbima nakon tzv. operacije ”Oluja”. Pripadnici Antiterorističke jedinice (ATJ) Lučko ”Alfa” upali su u selo i pobili šestoro civila. Karakteristično za ovaj slučaj je što su zločince na delu uhvatili predstavnici Ujedinjenih nacija. Zatekli su čaure razbacane oko tela žrtava i zapaljene kuće, zabeležili su brojeve tablica policijskih vozila koja su stajala u blizini, a mrtve ljude i kuće u plamenu snimili kamerom. Objašnjavajući, šta se dogodilo, hrvatski general Ivan Čermak je za Hrvatsku televizjavu dao izjavu, da se u Gruborima odigrao ”vatreni okršaj između specijalne policije i zaostalih četničkih grupa”. Čitav slučaj je dobio sudski epilog, tako što je hrvatsko pravosuće oslobodilo optužene zločince. Prema obrazloženju sudije Branka Majerovića, sud je utvrdio da su od strane hrvatske vojske ubijeni “nevini i stari ljudi ispred svojih kuća i da je osramoćena elitna postrojba hrvatske vojske i svedena na niski i prizemni nivo srpskih dobrovoljaačkih bandi, koje su harale Hrvatskom”.
Nije jasno otkuda u ovoj sramnoj presudi ”srpski dobrovoljci i zaostale četničke grupe”, ali je posle i ovakvog obrazloženja, svakom razumnom jasno ko je za vreme operacije ”Oluja”, u kojoj je pobijeno preko hiljadu srpskih civila, bio banda i ko je u to doba harao na teritoriji Krajine. Najavljeno je da bi uz predstavnike Srba, ovogodišnjoj komemoraciji ubijenih civila u Gruborima trebalo da prisustvuje i ministar branitelja u Vladi Hrvtske Tomo Medved.
Srpska Koordinacija pozdravlja činjenicu da visoki predstavnici Vlade Hrvatske odaju počast ubijenim srpskim civilima i žrtvama za vreme građanskog rata u Hrvatskoj i veruje da je to simbolični početak suočavanja hrvatskog društva s prošlošću. Bez istine i pravde za sve žrtve, bez suočavanja s prošlošću svih društava na tlu bivše Jugoslavije, nema istinskog zaceljenja ratnih rana i normalizacije međuetničkih i međudržavnih odnosa.
Pozivamo institucije vlasti u Hrvatskoj i Srbiji da pitanja pronalska nestalih lica, procesuiranja počinioca ratnih zločina, suočavanja sa prošlošću i satisfakcija svim žrtvama, budu pitanja koja se hitno moraju staviti na dnevni red i rešavati.
Izvor RKM saopštenje
