• Početna>
  • Vesti>

Dačić: Priština nije spremna na dogovor; Prioriteti očuvanje suvereniteta i članstvo u EU

Beograd, 16. decembra 2018. - Predsednik SPS Ivica Dacic na desetoj konferenciji gradske organizacije SPS Beograd u susret redovnom stranackom Kongresu. FOTO TANJUG/ SAVA RADOVANOVIC/ bk

Srbija sa Albancima hoće dogovor bez prihvatanja njihovih jednostranih rešenja, izjavio je potpredsednik vlade i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić i dodao da misli da Priština na to nije spremna.

Dačić je, odgovarajući na pitanja Diplomatske akademije iz Beča, rekao da Beograd hoće kompromis, koji će, kako je kazao, uvažiti i srpske i albanske interese. Jer, rekao je Dačić, Kosovo je bilo centar Srbije do pada pod osmansku vlast, a onda je naseljavanjem Albanaca došlo do promene verske i etničke strukture.

“Za Srbiju je Kosovo centralno mesto nacionalne istorije, Srbija je nastala na Kosovu, tamo je bio prvi srpski glavni grad – Prizren u kojem je 1991. živelo 10.000 Srba, danas u njemu živi 23 Srba, u Prištini je živelo 40.000 Srba, danas stotinak. To je legalizacija etničkog čišćenja Srba sa prostora Kosova i Metohije”, naveo je Dačić.

Ne može međunarodno pravo da se zasniva na tome da li je neko članica EU ili ne, odnosno da li je neka zemlja u dobrim odnosima sa velikim silama ili ne, izjavio je danas ministar spoljnih poslova Ivica Dačić. “Neke zemlje su priznale nezavisnost Kosova i mi mislimo da je to velika greška, jer to nije smelo da se desi pre nego što se postigne dogovor”, kazao je Dačić.

Istakao je da međunarodno pravo ne može da zavisi od toga da li ste dobri sa jednom, drugom, trećom… silom, već da moraju da postoje pravila kako se nešto može uraditi. Suština problema, objasnio je Dačić, je to da je neko na delu srpske države proglasio novu državu, a da time nije narušio osnovne postavke međunarodnog poretka.

“Jugoslavija kao federalna zemlja se raspala na šest država, Kosovo nije imalo status federalne jedinice, bilo je provincija, odnosno pokrajina kao i Vojvodina. Albanci čine većinu, oni su bez saglasnosti zemlje od koje žele da se odcepe doneli odluku o proglašenju države Kosovo”, kazao je Dačić.

Podsetio je da po principu međunarodnog prava na samoopredeljenje imaju pravo oni narodi koji nemaju svoju državu, a da je Albanci imaju, te da su u ovom slučaju pripadnici nacionalne manjine u drugoj državi. “I zato danas niko ne treba da se čudi kada albanski premijer Rama govori o ujedinjenju Albanaca, zato sto je to cilj kojim će se ići, neće imati dve države, imaće jednu – Albaniju, onaj koji ode na Kosovo može videti koliko ima čijih zastava, gotovo i da ne znaju koja je zastava Kosova, sve su zastave Albanije”, rekao je šef srpske diplomatije.

Govoreći o taksama koje je Priština uvela na robu iz centralne Srbije, Dačić je kazao da Srbija ne može da veruje da niko ne može da ubedi Prištinu da ukine takse. “Ispade da je Haradinaj jači i od Trampa i od Makrona i od Merkelove i Mogerini ili tu ipak ima nekih dvostrukih standarda i igara ispod stola”, zaključio je. 

Prioritet očuvanje suvereniteta i članstvo u EU

Očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije, sa Kosovom i Metohijom kao njenim sastavnim delom, je najznačajniji spoljnopolitički prioritet Srbije, uz sticanje punopravnog članstva u EU, izjavio je danas ministar spoljnih poslova Ivica Dačić.

On je, u obraćanju polaznicima Bečke diplomatske akademije, koji su gosti srpskog Ministarstva, istakao i da su u vrhu liste prioriteta i očuvanje regionalnog mira i stabilnosti, dobrosusedski odnosi, razvoj bilateralne saradnje sa vodećim akterima globalne političke scene i sa svim ostalim državama u svetu, kao i vojna neutralnost.

Braneći svoj suverenitet i teritorijalni integritet, Srbija istovremeno brani međunarodno pravo, povelju UN i vrhovni autoritet Saveta bezbednosti, čime doprinosi očuvanju međunarodnog mira, poručio je Dačić.

Ministar je naveo i da Srbija izuzetno ceni konstantnu podršku Austrije na evropskom putu.

Dačić je podvukao da jednostrana deklaracija o nezavisnosti tzv. Kosova iz februara 2008. godine nije u suprotnosti samo sa međunarodnim pravom i Završnim aktom iz Helsinkija, već i sa rezolucijom SB UN 1244, te predstavlja primer grubog kršenja normi na kojima počiva čitav međunarodno-pravni poredak.

Srbija se, kazao je, od početka dijaloga sa Prištinom, uvek ponašala kao konstruktivan partner koji ispunjava obaveze i primenjuje dogovore, za razliku od druge strane koja neodgovornim potezima opstruira dogovoreno i ne doprinosi pronalaženju rešenja.

Podsetio je da ni nakon šest godina od potpisivanja Briselskog sporazuma nije formirana Zajednica srpskih opština.

Naveo je da je, u takvim okolnostima, prisustvo UNMIK u južnoj srpskoj pokrajini u nesmanjenom broju i neizmenjenom mandatu izuzetno važno, jer garantuje bezbednost srpskog i drugog nealbanskog življa, a pomenuo je i prisustvo KFOR-a, koje je takođe u skladu sa Rezolucijom SB UN 1244.

Dačić je ukazao i da je aktivno diplomatsko delovanje Srbije doprinelo da u poslednjih godinu i po dana 13 država donese odluku o povlačenju jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova, te izrazio očekivanje da će se takav trend nastaviti.

Šef srpske diplomatije je istakao i da je članstvo u EU je spoljnopolitički i strateški cilj Srbije, jer takva perspektiva daje snažan podstrek reformama, kao i politici pomirenja i regionalne saradnje.

Kako je rekao, Srbija se zalaže za razvoj dobrosusedskih odnosa i dijalog kao osnovno sredstvo u rešavanju otvorenih pitanja među susedima, i zato učestvuje u radu regionalnih inicijativa, svesna činjenice da evropska perspektiva Zapadnog Balkana doprinosi pomirenju, očuvanju stabilnosti i kreiranju povoljnih uslova za saradnju.

Međutim, Dačić je ukazao na specifičnost evropskog puta Srbije, koja je oličena u pregovaračkom poglavlju 35 koje se odnosi na napredak u dijalogu Beograda i Prištine i u značajnoj meri određuje tok celokupnog procesa, budući da uslovljava naredne korake i u drugim oblastima.

„Potezi Prištine, nažalost, vode u kontra-smeru, u pravcu blokade dijaloga, koji je trenutno prekinut“, rekao je Dačić i istakao da je prekid dijaloga isključivo posledica krajnje neodgovornih odluka Prištine.

Dačić je ponovio stav da će nastavak dijaloga, kao jedinog načina za pronalaženje kompromisnog rešenja, biti moguć samo ukoliko takse budu ukinute.

Dodao je da će se, i pored teškoća, nastaviti reformski put Srbije, nezavisno od dinamike pregovaračkog procesa, jer je to u interesu građana i doprinosi napretku zemlje i stabilnosti regiona.

Zahvalio je Austriji na podršci na evropskom putu Srbije, pre svega, na političku podršku u okviru EU, ali i na konkretnu pomoć u realizaciji brojnih „tnjinning“ projekata.

Dačić je podvukao da je jedan od ključnih spoljnopolitičkih prioriteta Srbije i očuvanje mira i bezbednosti u regionu.

On je rekao i da je Balkan oduvek bio poligon prelamanja interesa velikih sila i geopolitičkih kretanja i tranzitni put između zapadne Evrope i Bliskog istoka, te su mu kompromis i fleksibilnost potrebniji više nego ikada.

Zato je Srbija, podvukao je Dačić, otvorena za saradnju sa partnerima u regionu, Evropi i svetu, a svojim angažmanom u OUN, OEBS, Savetu Evrope i drugim međunarodnim i regionalnim organizacijama i inicijativama, pruža doprinos jačanju mira, stabilnosti i ekonomskog napretka na ovim prostorima.

U kontekstu regionalne saradnje, ministar je istakao da je i Dunav karika koja spaja Srbiju i Austriju, dok Podunavlje predstavlja jedan od najperspektivnijih regiona, koji broji oko 110 miliona stanovnika.

Dačić je rekao da Srbija, osim balansirane i raznovrsne saradnje sa velikim silama poput SAD, Rusije i Kine, nastoji da očuva dobru saradnju sa zemljama Afrike, Azije, kao i Latinske Amerike i Kariba.

„Iako sprovodimo politiku vojne neutralnosti i ne želimo članstvo u bilo kom vojnom savezu, to nas ne sprečava da ostvarujemo partnersku saradnju i sa NATO i sa Rusijom. Odličan primer da takva vrsta saradnje nije nemoguća je upravo Austrija i druge vojno neutralne zemlje“, konstatovao je Dačić.

Šef srpske diplomatije istakao je da prijateljski odnosi Srbije i Austrije imaju višedecenijasku tradiciju, odnosno da se odnosi dve zemlje, iako su menjali svoj karakter kroz istoriju, mogu danas opisati kao prijateljski, jaki i uspešni.

Dijalog je, kaže, dinamičan i intenzivan, što potvrđuju i podaci da je u oktobru i novembru prošle godine državni vrh Austrije posetio Srbiju – predsednik Aleksander Van der Belen, kancelar Sebastijan Kurc i predsednik parlamenta Volfgang Sobotka.

Dačić je dodao da se tokom leta očekuje poseta ministarke inostranih poslova Karin Knajsl. Takođe, ukazao je i da je, kao jedan od najvećih investitora u srpsku privredu, Austrija izuzetno značajan ekonomski partner naše zemlje, te da je prošle godine robna razmena između Srbije i Austrije iznosila je više od milijardu evra.

Ministar se osvrnuo i na značaj brojne srpske zajednice u Austriji, navodeći da su Srbi dali neprocenjiv doprinos u odbrani evropskih vrednosti, i danas predstavljaju veliki potencijal za dalje unapređenje bilateralnih odnosa dveju zemalja.  Prema zvaničnim austrijskim podacima, u toj zemlji živi više od 120.000 Srba, a nezvanično čak oko 300.000.

Dačić je rekao da građani Austrije srpskog porekla predstavljaju dobro integrisanu zajednicu, koja deluje kroz Savez Srba, mnogobrojne klubove i udruženja i doprinosi razvoju austrijske društvene, ekonomske i kulturne scene.

On je izrazio zadovoljstvo što su posete polaznika Bečke diplomatske akademije srpskom Ministarstvu spoljnih poslova postale tradicija, što je, kaže, razumljivo imajući u vidu geografsku bliskost Srbije i Austrije, istorijsku povezanost, kao i odličnu bilateralna saradnja dve zemlje.

Pitanje termina genozida se veoma politicije i zloupotrebljava

Ne bi bilo istorijski pravedno da posle svega što se dešavalo na teritoriji Evrope u 20. veku jedino srpski narod bude obeležen kao genocidan, izjavio je u ponedeljak ministar spoljnih poslova Ivica Dačić i dodao da Srbija priznaje da je u Srebrenici počinjen zločin, ali da je protiv politizacije termina genocid.

Šef srpske diplomatije je to rekao odgovarajući na pitanje austrijskog studenta sa Diplomatske akademije iz Beča kojima je u Ministarstvu spoljnih poslova održao predavanje, a koji ga je pitao zašto se Srbija ne ponaša u skladu sa međunarodnim pravom ne priznajući da je u Srebrenici počinjen genocid.

Dačić je kazao da se pitanje termina genocida veoma politizuje i zloupotrebljava i da je Srbija baš zato veoma oprezna kada su u pitanju ti termini. “Nesumnjivo je da su u Srebrenici počinjeni zločini i mi ih nikada nismo osporavali. Parlament je doneo deklaraciju gde je prihvatio presudu Međunarodnog suda, ali osuđuje i sve druge zločine protiv Srba. Ne možete se obazirati na osudu samo jednog zločina, a da ne osudite i zločine protiv Srba koji su se desili na tom prostoru i koji su prethodili tom zločinu”, kazao je Dačić. Podsetio je i da je ta zona bila pod zaštitom UN-a i upitao ko je odgovoran za to.

Navodeći da je Sud odbacio odgovornost Srbije, šef srpske diplomatije je kazao da je genocid organizovana akcija države prema pripadnicima jedne zajednice protiv koje se preduzimaju mere u cilju njenog uništenja. “Ne možete na teritoriji jedne opštine da sprovedete genocid uzimajući u obzir celu BiH”, kazao je.

Istakao je da poštuje svaku žrtvu i dodao da su činjeni mnogo veći zločini u našoj istoriji koji nisu proglašeni genocidom, uključujući i zločine nad više stotina hiljada Srba koji su pobijeni u koncentracionim logorima za vreme ustaške države.

“Pitanje genocida nije postojalo pre Drugog svetskog rata u pravnoj teoriji, ali sada mnoge zemlje u svetu donose rezolucije genocida Turaka prema Jermenima i ako se to desilo davno, pre nego što je termin genocida uveden u pravnu terminologiju”, naveo je.

Podsetio je da je u Prvom svetskom ratu ubijeno 28 odsto srpskog stanovništva, navodeći da je to više od milion ljudi. “I sada ćete vi da me pitate za genocid, o tome što se desilo u situaciji u Srebrenici”, istakao je Dačić.

Ističe da je Srbija osudila taj zločin na način na koji je on definisan presudom Međunarodnog suda pravde. “Ovo je pokušaj da se Srbi učine genocidnim narodom, a rezultat svega toga je da je u Sarajevu živelo 150.000 Srba, sada ih ima manje od 10.000, u Hrvatskoj je živelo 560.000 Srba, sada ih ima 180.000, u Prištini je živelo više od 40.000 sada ih ima manje od 100. Kada neki narod vrši genocid, kada je vršen Holokaust prema Jevrejima, Jevreja je bilo manje na kraju, a ne Nemaca. Ovde nešto nije u redu”, naveo je Dačić.

Šef srpske diplomatije je dodao da svako ko je pravio zločine treba da odgovara, ali da je Srbija protiv politizacije pojma i termina i upotrebe takvih izraza koji bacaju kolektivnu krivicu na jedan narod.

Izvor: TV Most

Comments

Pročitaj još