• Početna>
  • Vesti>

Briga o srpskim proizvođačima s KiM: Plasman ili poniženje?

Proizvodi tri od dvadesetak proizvođača sa Kosova i Metohije od sutra će se naći u „kosovskom kutku“ radnji Univerexporta u Novom Sadu i Beogradu, najavio je državni sekretar Ministarstva privrede, Branimir Stojanović u jutarnjem programu RTV.

Vina iz Velike Hoče i sušeno voće iz Zubinog Potoka naći će se u „kosovskom kutku“ dve prodavnice Univerexporta u Beogradu i tri u Novom Sadu kao rezultat, kako je Stojanović sam rekao, „dugog rada koji nije bio lak“.

„Za sada krećemo skromno, s obzirom na to da je proizvodnja Srba sa Kosova i Metohije skromna i da su uslovi zaista teški,“ poručio je Stojanović.

Stojanović je dodao da su, za sada, ova tri proizvođače bila „najspremnija“ da robu plasiraju u centralnoj Srbiji.

„To su proizvođači koji su bili najspremniji i u smislu kvaliteta proizvoda i administrativno i na svaki drugi način i oni se već nalaze na policama i njihove proizvode će moći da kupe naši sugrađani i u Beogradu i u Novom Sadu za sada, a kasnije verujem i u drugim objektimaUniverexporta,“ navodi bivši gradonačelnik Gračanice i zamenik kosovskog premijera.

Srpski privrednici:  Sve je bilo u redu do Briselskog sporazuma

Da je poslovanje, prvenstveno u delu koji se odnosi na plasman robe, veliki problem za srpske proizvođače na Kosovu, imali smo prilike da se uverimo na nedavnom okruglom stolu na kom je učestvovalo pet srpskih proizvođača koji su upravo govorili o pregovorima sa Univerexportom i drugim predlozima koje su srpski privrednici sa Kosova davali kako bi rešili probleme izvoza robe.

Privrednici sa kojima smo razgovarali imaju nešto drugačiji pogled na efekat ostvarene saradnje sa Univerexportom.

Kritikovali su ideju „kosovskog kutka“ jer na tržištu žele da nastupe ravnopravno i sa kvalitetom svojih proizvoda, ne sa krilaticom proizvoda koje treba kupovati zato što su sa Kosova. Dodali su i da su prethodni pregovori sa Univerexportom završeni „ponižavajuće malim“ količinama narudžbina koje njima ne bi bile isplative.

To mišljenje ne deli Branimir Stojanović, novi dogovor saUniverexportom naziva „malim ogromnim korakom za naše proizvođače jer posle dvadeset godina prvi put zapravo će imati priliku da na jedan ovako organizovan način nastupe na ovom tržištu“.

I ovo je u suprotnosti sa svedočanstvima srpskih privrednika koji su naveli da je do poteškoća u pristupu tržištu centralne Srbije došlo tek nakon Briselskog sporazuma.

„2003. nam je tadašnji Koordinacioni centar omogućio razgovor sa Deltom i mi smo sklopili ugovor sa Deltom. Trinaest godina smo imali dobru saradnju i onda posle toga došao je Delez i kupio Deltu i mi smo nastavili da radimo. Međutim, onda dođe nešto neočekivano, jer nama se ovde samo plasiraju stvari, niko nas ne pita šta će to da donese. To je takozvani spasonosni Briselski sporazum koji su nama ovde predstavnici Kancelarije za KiM na sastanku baš u Mitrovici preneli šta znači. Mi smo do tada imali dvojne registracije. Imali smo registrovanu firmu u Srbiji i imali smo registrovanu firmu na Kosovu. Do Merdara radimo sa kosovskim papirima, od Merdara sa papirima firme koja je registrovana u APR-u. Međutim, 2013. ili 2015, ne sećam se tačno, Vlada Republike Srbije donosi uredbu gde mi više ne možemo da radimo po papirima kako smo registrovani u Srbiji nego samo onako kako smo registrovani na Kosovu. U mom slučaju tada nastaju ogromni problemi. Mi postajemo inodobavljači. Na deklaraciji inodobavljača stoji – naziv firme, mesto, zemlja porekla – resorno ministarstvo koje izdaje dozvolu, to je Ministarstvo poljoprivrede, ne dozvoljava da zemlja porekla bude Kosovo. I tako, posle 13 godina, naš ugovor sa Delezom prestaje,“ objasnio nam je Saša Sekulić proces zbog kog je njegova firma od 20 radnika danas samo porodični biznis od 4 radnika, koji snabdeva samo srpske sredine na Kosovu,“ ispričao je za KoSSev Saša Sekulić, proizvođač konditorskih proizvoda iz Gračanice.

Uskoro još proizvoda u „kosovskom kutku“

Ipak, Branimir Stojanović navodi da je država prepoznala probleme ograničenog tržišta srpskih proizvođača sa Kosova i najavljuje proširenje saradnje sa Univerexportom koga označava kao preduzeće koje je pokazao „ogromno razumevanje i dokazalo se kao društveno-odgovorno preduzeće“.

„Biće ih mnogo više u procesu su i ostali, ali ova tri proizvođača su bila najbolja i verujem da ćemo u narednih nekoliko meseci moći da se pohvalimo sa više proizvođača i više proizvoda,“ najavljuje Stojanović šta je sledeće za asortiman u „kosovskom kutku“ Univerexport prodajnih lanaca.

Do tada, većina srpskih proizvođača na Kosovu nastavljaju da rade ispod svojih proizvodnih kapaciteta, dok su, s jedne strane birokratijom sprečeni da izvoze robu u centralnu Srbiju, na kosovskom tržištu se suočavaju sa ekonomskim nacionalizmom i njihovi proizvodi nalaze se samo na rafovima u srpskim sredinama na Kosovu.

„Dvadeset godina od rata vi nemate jedan srpski proizvod proizveden na Kosovu koji je plasiran u albanskim hipermarketima,“ rekao je nedavno za KoSSev o poteškoćama pristupa srpskih privrednika kosovskom tržištu, Siniša Mirković, proizvođač iz Gračanice.

 

Izvor Kossev

 

Comments

Pročitaj još