• Početna>
  • Vesti>

„Razgovori pod Kaljajom“: Pećinske svetinje srpskog srednjovekovlja

Foto: Klub umetnika Prizren

Istoričarka umetnosti dr Danica Popović i književnik mr Živojin Rakočević govorili su 14. novembra u Klubu umetnosti Prizren sa Aleksandrom Antićem o srpskim pećinskim svetinjama srednjeg veka. Sa velikom pažnjom i znatiželjom, njihova izlaganja su ispratili građani Prizrena, te profesori i đaci Bogoslovije Sveti Kirilo i Metodije.

Dr Danica Popović je istoričarka umetnosti i naučna savetnica Balkanološkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU). Rođena je 1951. godine u Beogradu, gde je završila studije istorije umetnosti na Filozofskom fakultetu. Magistrirala je 1981, a doktorirala 1989. godine, odbranivši disertaciju „Srpski vladarski grob u doba Nemanjića“.

Na Filozofskom fakultetu u Beogradu radila je do 1996. godine. Od iste godine zaposlena je u Balkanološkom institutu SANU, gde je 2007. stekla zvanje naučnog savetnika.

U svom naučnoistraživačkom radu bavi se srednjovekovnom srpskom i vizantijskom umetnošću, sa posebnim fokusom na vladarske i crkvene grobove, kult svetitelja i relikvija, kao i pećinsko i pustinjačko monaštvo. Učestvovala je u brojnim terenskim istraživanjima u Srbiji, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji, kao i na međunarodnim naučnim skupovima.

Autorka je više naučnih monografija, među kojima su „Srpski vladarski grob u srednjem veku“, „Pod okriljem svetosti: Kult svetih vladara i relikvija u srednjovekovnoj Srbiji“ i „Dečanska pustinja: Kelije i skitovi manastira Dečana“. Koautorka je i monografije „Manastir Žiča“.

„U pećinskim kelijama žive bogočežnjive duše“

Pešterno monaštvo je jako stara tradicija i seže do prvih vekova hrišćanstva, navela je dr Danica Popović.

„Pećina je granično područje, mesto gde se ovaj svet dodiruje sa htonskim silama. To je istovremeno i jedna tačka koja je najpogodnija za, mi bismo rekli, mistične susrete sa božanstvom. Nije nimalo slučajno da su najvažniji događaji svete istorije vezani za pećine. Hristovo rođenje, Hristova smrt, Hristovo vaznesenje. Takođe nije slučajno što su se najveći biblijski podvižnici, preteče potonjih keliota, podvizavali upravo u pustinji, u pečinama – Sveti Ilija, Sveti Jovan Preteča“, kazala je ona.

Na osnovnim premisama koje su tada postavljene počiva čitav dalji razvoj pećinskog svetiteljstva sve do srednjeg veka.

„Važno je i shvatanje da ovaj svet treba da predstavlja uravnotežen poredak između božjih tvorevina i onoga što je delo ljudskih ruku. Pećine se u žitiju Svetog Petra Koriškog nazivaju ’bogotesanim pećinama‘. To su nerukotvorena, to su božja dela u koja onda skladno, bez ikakvih prevelikih intervencija, dolazi čovek. To je idejni okvir u kome sve treba posmatrati pešterno monaštvo“, pojasnila je dr Popović.

Dodala je i da je među laicima raširena zabluda da „tamo idu neki osobenjaci ili neki ljudi koji nisu bili podobni za manastir ili neka druga mesta“.

„Naprotiv, u srednjem veku u te kelije idu odabrani monasi, oni koji su prošli sve provere na nivou kinovije, koji su se oprobali u svim vrstama poslušanja i iskušenja. Tek onda dobijaju blagoslov igumana da odu i da se posvete onom što je individualno traganje za bogom. U kelijama, pogotovo ovim pećinskim žive bogočežnjive duše, ljudi koji osećaju u sebi da su spremni za više oblike podviga. To su takođe najobrazovaniji ljudi svog vremena. Nije slučajno što se u kelijama, pogotovo srpskog srednjeg veka, odvija književna delatnost. Tu se prepisuju knjige“, navela je ona.

Dr Popović je podsetila da u pravoslavnom svetu postoji raznolikost monaškog života.

„Osim osnovnog opštežića, postoje skitovi sa skupinama monaha, takozvanih monaških sela, pa sve do radikalnog usamljeništva koje je vrlo opasno, vrlo rizično, zahtevno i podrazumeva one najiskusnije i najprekaljenije monahe“, zaključila je.

Danica Popović priprema novu knjigu o isposnicama, monaškom životu u njima, kao i o stanju u kome se te svetinje danas nalaze.

„Ostrog pre Ostroga“

Živojin Rakočević je u proteklim godinama često pisao o isposnicama na Kosovu. Njegovi tekstovi su imali odjeka u javnosti, a u Prizrenu je protekle subote govorio o isposnici Svetog Petra Koriškog, Ruseničkoj isposnici i Matoskim isposnicama.

„Sveti Petar je fatalno ugrožen, kompletna ambijentalna celina više nije ista. Moraće da se rade ozbiljni radovi, da se dižu potporni zidovi. Sveti Petar Koriški je Ostrog pre Ostroga, jedno trista godina. To su ogromni stubovi koji sada pucaju i razdvajaju se. Mi smo tu, pa odemo i vidimo šta se tamo dešava, a to nije jednostavno. Jedna grupa ljudi iz tog javnog sveta, sa društvenih mreža, na inicijativu Srpskog centra iz Beča i Svetosavskog bala iz Beča je posetila ove godine (isposnicu) Svetog Petra Koriškog i imali su četiri miliona pregleda. Troje ljudi je bilo koji su ispričali svoj osećaj u odnosu na to sveto mesto. Strah, sumnju, odnos, život i onda je u jednom trenutku to videlo, ono što je potpuno nezamislivo, četiri miliona ljudi“, kazao je Rakočević.

„U Rusenici lebdite između ponora i isposnice“, naveo je.

„Stalno imate osećaj da možete da poletite, a možete i da padnete. Tri sprata su te Rusenice. Ono što se, recimo, primeti jeste da je taj treći deo crkva i da je u toj ljutoj steni neko uklesao oltar. Tako ga je slio, ne možete da ga primetite danas“, rekao je.

„Onaj (monah pustinjak) ko beži iz sveta, zapravo želi da uđe u srce sveta. Može ući u srce sveta samo ako tamo ima opitno iskustvo sa Bogom“, kazao je on.

Dodao je da je Ruseničko iskustvo „potpuno različito od Svetog Petra Koriškog“.

Rakočević je istakao da je Matos potpuno drugačiji.

„Prvo uronite u ogromne bukove šume i mislite da nikad ništa nećete tu naći. Sudarite se sa kanjonom, pa se spustite u kanjon i onda – prvi nivo pećina. Onda kažete da je tu i drugi nivo pećina, tu je, negde ga naslućujete. Odete na treći nivo, prepužete preko litice da biste došli do te jedne pećine na kojoj je jedno ime napisano ćirilicom, grafitnom olovkom, i to je sve. Na drugom nivou imate krst jedan urezan duboko u stenu. Ostala nam je enigma kako je moguće da je na tom drugom sloju neko boravio, a vidi se da jeste“, zaključio je on.

Program „Razgovori pod Kaljajom“ u Prizrenu na temu pećinskih svetinja srpskog srednovekovlja organizovao je Klub umetnosti Prizren (KUP) uz pomoć Doma kulture „Gračanica“.

Pročitaj još