Srpska pravoslavna crkva i vernici slave praznik Hristovog vaznesenja – Spasovdan.
Spasovdan se praznuje uvek u četvrtak, 40 dana posle Vaskrsa a deset dana pre Duhova.
U narodu je praznik Vaznesenja Gospodnjeg poznatiji kao Spasovdan, a koliki mu je značaj oduvek narod davao vidi se po tome što je najveći istorijsko-pravni dokument srpske srednjovekovne države, čuveni Dušanov zakonik, obnarodovan na Spasovdan 1349, a dopunjen takođe na Spasovdan 1354. godine.
Osim kao stočarski i ratarski praznik, slavi se i kao krsna slava ali i zavetina za čitavo selo.
Ne rade se danas teški poslovi, u znak poštovanja prema velikom prazniku koji, prema verovanju, može da spasi kuću od nevolje, a decu od bolesti.
To je i slava Beograda. Povodom obeležavanja Spasovdana, u Beograd je sa Svete Gore stigla jedna od najvećih svetinja – Časni Pojas Presvete Bogorodice. Litiju će od 19 časova predvoditi patrijarh Porfirije. Časni krst nosiće učenik Matematičke gimnazije Andrej Drobnjaković. Prenos na Drugom programu RTS-a od 19 časova.
