• Početna>
  • Vesti>

Klati se klatno: Kad ’’zlokobna petorka’’ u Beograd svrati

Mario Talo, Emanuel Bone, Miroslav Lajčak, Jens Pletner i Gabrijel Eskobar u Prištini, januar 2023 (Foto Kim)

Neki mediji u Srbiji su 10. oktobra preneli informacije izvorno objavljene u Novostima da će petorka u kojoj se nalaze izaslanik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak, kao i emisari predsednika SAD, Francuske, Nemačke i italijanske premijerke do kraja meseca ponovo doći u posetu Srbiji i to u situaciji u kojoj je „posle sukoba u Banjskoj klatno krivice u delu međunarodne javnosti gotovo preko noći prešlo sa Aljbina Kurtija na našu stranu“.

Novosti su svoju vest u 7.00 naslovile sa „NOVOSTI SAZNAJU – PETORKA DOLAZI DA JOŠ SNAŽNIJE PRITISNE VUČIĆA Teme: Sankcije Rusiji i sprovođenje u delo Ohridskog sporazuma“. Portal Srbija danas je isti tekst u „dopunjenoj i proširenoj“ verziji publikovao 40 minuta kasnije pod naslovom „ZLOKOBNA PETORKA STIŽE U BEOGRAD: Pritisak na Srbiju nikad jači, tražiće dve stvari od Vučića“.

Međunarodna delegacija je u njihovom naslovu nazvana „zlokobnom“ najverovatnije zbog ocene autora „originalnog“ teksta u Novostima da će „na stolu biti još snažniji pritisci da naša zemlja uvede sankcije Rusiji, kao i da se u potpunosti primeni Ohridski sporazum, koji inače predsednik Aleksandar Vučić nije potpisao“.

Već u prvoj rečenici se čitaocima manipulativno i tencenciozno saopštava emotivna istina da se pritiska „naša zemlja“ zbog Rusije i Ohridskog sporazuma, koji „inače predsednik Srbije Aleksandar Vučić nije potpisao“ i koju, posledično, on mora, treba i nesumnjivo hoće „da brani“.

Međutim, bez obzira na nepotpisivanje, nema mesta sumnji da su Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa koji je prihvaćen usmeno u Briselu 27. februara ove godine, dok je u Ohridu 18. marta usvojen Aneks Sporazuma o putu normalizacije odnosa između Kosova i Srbije, pravno obavezujući u skladu sa pravilima koja su definisana Bečkom konvencijom o ugovornom pravu. Ova činjenica se u objavljenim vestima Novosti i Srbije danas ni jednom ne pominje.

Ali, zato se kasnije govori o „klatnu krivice“ koje je, kako se navodi, „u delu međunarodne javnosti gotovo preko noći prešlo sa Aljbina Kurtija na našu stranu“, pa je za očekivati da pomenuti kvintet iskoristi to kako bi od Vučića iznudio nešto.

Autor u tekstu ponovo poseže za kolektivnim identitetom „nas“ na koje je „prebačeno klatno krivice“, pa će zbog toga od predsednika biti „iznuđivana kooperativnost“.

Odogovornost za tragične događaje u Banjskoj je preuzeo Milan Radoičić, tako da se svi Srbi, a posebno svi Srbi sa Kosova ili svi Srbi sa severa Kosova nikako ne mogu smatrati i osećati odgovornim. Pitanja na koja ne samo petorica diplomata očekuju odgovor od predsednika i nadležnih institucija Srbije su, prevashodno, vezana za Radoičića i njegove saradnike, njihove ciljeve i vrlo veliku količinu naoružanja pronađenu u selu kraj Zvečana početkom poslednje nedelje septembra.

Čitajući, ali i pišući „između redova“, autor dalje „prevodi“ da će se od Srbije „tražiti da se ne protivi članstvu lažne države Kosovo u međunarodnim organizacijama i UN“, i dodaje da „nam je diskretno“ to nedavno poručio i „američki ambasador Kristofer Hil. Odnosno da se stavi tačka na kosovsku priču, ali na štetu Srbije“.

Na stavljanje tačke na kosovsku priču, odnosno pronalaženje rešenja za višedecenijski problem u novijim odnosima Beograda i Prištine poziva se sve ovo vreme – od završetka sukoba pre skoro četvrt veka. U tom cilju su sklopljene desetine sporazuma na svim stranama, kao i oni u pregovorima od 2011. do marta ove godine.

Potom se u tekstu podseća da je petočlani tim već boravio u Srbiji 20. januara kada je „tokom razgovora sa predsednikom Vučićem, bukvalno stavio ultimatum – prihvatanje nemačko-francuskog odnosno evropskog plana, koji je kasnije i dogovoren u Ohridu ili razne vrste kazni – od uvođenja viza do povlačenja investitora“.

U tekstu Srbije danas se dalje navodi da je nova turneja „zlokobne petorke“ zakazana posle događaja u Banjskoj.

„Gde su poginuli albanski policajac i trojica Srba, što je Zapadu poslužilo da na mah zaboravi Kurtijev teror – provokacije, prebijanja i hapšenja Srba, pucanje na našu decu“. Nijednom se ne pominje da je albanski policijac stradao od eksploziva koji su postavile uniformisane osobe koje su tog jutra provalile u manastir Banjska, pa bi neupućeni čitalac mogao da zaključi da su se policajci i Srbi zajedno suprotstavili nekom trečem entitetu koji ih je tog jutra napao.

Autor dodaje da su potom usledile izjave „u kojoj je Srbija označena kao agresor. U tome je prednjačio ambasador Nemačke u Prištini Jens Rode“.

Nemački ambasador u Prištini se zove Jern (Jörn), a ne Jens i pomenut je kao diplomatski predstavnik isključivo u kontekstu stereotipa po kome se Nemačka percipira kao jedna iz grupe zapadnih zemalja koja „nama“ nikako i nikada ne misli dobro.

„Sinhronizovano, stizali su zahtevi da nam se uvedu sankcije, a taj front u EU od najmanje sedam država predvodili su predstavnici Letonije, Litvanije i Estonije, ali i Hrvatske“, navodi se u tekstu i insistira na državama bivšeg Sovjetskog Saveza koje su danas listom protiv Ruske agresije na Ukrajinu. Hrvatska je u toj grupi zemalja rado pomenuta kao tradicionalni neprijatelj Srbije još iz 20. veka.

Autor zatim podseća na „snažno reagovanje“ predsednika Srbije na „jovandanjski ultimatum“ od 20. januara, ciljajući na uzburkane emocije „nas pravoslavnih“ i još jednom objašnjava šta predviđa francusko-nemački plan, pa zaključuje da je „Vučić je u više navrata rekao da o svemu što se odnosi na normalizaciju života može da se razgovara, ali da priznavanja tzv. Kosova i stolice za Prištinu u Ujedinjenim nacijama nema, te da ništa nije potpisao“.

Podsetimo, u članu 1 Predloga EU Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa Kosova i Srbije čiji je celokupan tekst objavljen pošto su se Vučić i Kurti saglasili da nisu potrebni dalji razgovori u vezi sa predlogom Evropske unije piše: „Dve strane će razviti normalne dobrosusedske odnose jedna sa drugom, na osnovu jednakih prava. Obe strane će uzajamno priznavati dokumenta i nacionalne simbole druge strane, uključujući pasoše, diplome, registarske tablice i carinske pečate“, dok se u članu 4 navodi: „Strane polaze od pretpostavke da nijedna od njih ne može predstavljati drugu u međunarodnoj sferi ili delovati u njeno ime. Srbija se neće protiviti članstvu Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji“.

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borel izjavio je nakon runde dijaloga Beograda i Prištine na najvišem nivou u Ohridu da su se Kosovo i Srbija dogovorili o aneksu sprovođenja sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa. i naglasio da će obe strane biti obavezane sporazumom koji će biti deo njihovog evropskog puta.

„U okviru aneksa strane su se dogovorile da ispune sve članove sporazuma i sprovedu sve obaveze bez odlaganja i u dobroj veri“, rekao je Borel.

„Zlokobna petorka“ isvesno stiže u Beograd da još jednom podseti na preuzete obaveze sa početka ove godine, ali i neophodnost da zemlja kandidat za članstvo uskladi svoju spoljnu politiku sa organizacijom (EU) kojoj, formalno i verbalno, teži.

Tekst vrlo sličan onom u Novostima, sa sve „klatnom krivice na našoj (u nekim verzijama: srpskoj) strani“ objavili su i Sputnjik, B92, ali i Kosovo onlajn, TV Most, RTV Puls… O „jovanjdanskom ultimatu“ je istog dana pisao i Kurir.

Tekst portala Srbija danas preuzeli su i umnožili u Srbiji popularni internet agregatori vesti kao što su vesti.rs, top vesti.rs, time.rs.

Gotovo identičan sadržaj, ali sa naslovom „NIKAD JAČI PRITISCI NA PREDSEDNIKA I SRBIJU! Velika petorka stiže u Beograd sa novim zahtevima“ objavljen je i na Republika.rs, ali je kao autor navedena redakcija ovog portala. Malu razliku predstavlja njihovo pozivanje na „informacije iz diplomatskih krugova“ u vezi sa najavom posete stranih diplomata Beogradu, dok su „klatno krivice“, Jens Rode i „jovandanjski ultimatum“ sastavni deo vesti, kao i Vučićev citat citata:

„Došla je petorka, predstavnici tri najveće evropske zemlje, Eskobar i Lajčak. U drugoj rečenici koja mi je saopštena rečeno je da moramo prihvatiti ovaj plan, jer oni smatraju da mora biti prihvaćen, odnosno defakto novi pregovarački okvir. U suprotnom, suočićemo se sa prekidom evrointegracija, zaustavljanjem, a zatim i povlačenjem investicija, sa sveobuhvatnim merama u političkom i ekonomskom smislu koje će naneti štetu Srbiji. Dakle, citirao sam. Zatim mi je to ponovljeno još tri puta tokom razgovora i svaki put sam veoma snažno reagovao“, rekao je tada predsednik Srbije.

Novinarski profesionalnu i tačnu vest o očekivanoj poseti grupe međunarodnih diplomata Beogradu kasnije istog dana objavili su Tanjug, Politika, Blic, BN

Comments

Pročitaj još