• Početna>
  • Vesti>

Enver Petrovci: Nije vreme za nas nas u kulturi, vreme je određenih, oni ili mi

Kultura i umetnost su decenijama predstavljale valjani povod da srpska i albanska zajednica razgovaraju i zbližavaju se, podsetili su učesnici debate „Kulturo, javi se!“ koja je u organizaciji NVO Aktiv održana u Prištini.

„Umetnost ima mogućnost da povezuje ljude“

Andrej Nosov je kazao kultura i umetnost imaju veliku ulogu u oblikovanju kritičkog mišljenja ljudi.

„Nama trebaju kritički Albanci, Srbi, Bošnjaci i Romi… Nama u publici trebaju ljudi koji će razumeti kritički pristup, šta god bila njihova etnička pripadnost. To što će Albanci biti kritički misleći ljudi, a Srbi na Kosovu neće, to Albancima ne donosi ništa dobro, jer će imati za komšije ljude koji neće imati kritičko mišljenje. Kao i obratno“, rekao je Nosov.

Pozorište je mesto u kome se trudimo da dođemo do istine i to je prostor u kom ona može da preživi ovo vreme, smatra on.

„Smatram da je taj prostor za povezivanje dva društva i zajednica ključna stvar. Šta god da se desi i da se te stvari vide u budućnosti, ja bih voleo i stalno govorim u svom okruženju da mi znamo šta se dešava u Prištini, ali mi to ne znamo. Stalno postoji tenzija da će nešto da se desi, toliko toga strašnog nam se desilo, da je vreme da verujemo da će se desiti nešto drugačije“, rekao je on.

Glumac i profesor Enver Petrovci je naveo da umetnik ne bi trebao da bude član političke partije.

„Ja sam imao problema u vezi toga. Oni te uzimaju iz razloga da te oblate, da te iskoriste i da te izbace. Od 2000. godine do danas, nisam radio ni jedan projekat sa nekom političkom partijom“, kazao je on.

Petrovci se složio sa navodima Nosova da se i u kulturi ide dva koraka napred, ali tri nazad.

„Pozorište i kultura moraju biti na prvom mestu. Ovi ljudi ovde su vrlo hrabri, pošto je vreme protiv njih. Sada nije naše vreme, vreme je određenih, oni ili mi“, istakao je on.

Andrej Nosov je, kako je sam naveo, „nepopravljivi optimista“ kada je reč o povezivanju ljudi sa Kosova i iz Srbije, ali da „mi sada imamo neke nove posleratne generacije koje nemaju ni malo sluha za ovo o čemu danas pričamo“.

„Ovi pregovori su besmisleni jer se ne razgovara o suštini, o tome kako će se ljudi povezivati“, kazao je on.

Petrovci je dodao da iako danas postoje studenti koji su daleko talentovaniji, oni nemaju dovoljno ambicija.

„Moja ambicija je bila da se posvađam sa tri miliona ljudi, a oni imaju ambicije da se posvađaju samo sa Kosovom. Nemaju ni ambicije da uče o književnosti i kulturi. Nivo jezika je jako loš. Sramota je da se to kaže, ali ja sam jedini umetnik sa Kosova koji je radio u Albaniji i oni su me prihvatili. Iz razloga jer sam naučio sprsko-hrvatski, pričao sam bolje i od određenih Srba. Albanski pričam bolje od mnogih Albanaca. Imam ambicije da moj jezik bude najlepši na svetu. Oni imaju samo ambicije da idu da žive u inostrastvu. Ali, ukoliko nemaš ništa u leđima – na njima ne možeš da nosiš svet“, kazao je on.

„Promenite vreme, počnite od pesme“

„Ovo je generacija bez pesme, bez muzike“, dodao je Petrovci.

„Vi, mladi, nemate muziku. Još uvek pevate pesme iz vremena kada sam ja bio klinac. Zamislite generaciju bez pesme. Pesme, hteli vi to ili ne, utiču na naše ponašanje, na našu kulturu, poštovanje prema roditeljima, ženi, deci, prijateljima. Mi to ne shvatamo, ali one jako utiču“, rekao je on.

Glumac i profesor na Katedri za glumu u Kosovskoj Mitrovici Aleksandar Đinđić je svojim studentima dao zadatak da napišu pesmu kako bi ih on bolje upoznao.

„Kad se desio ispit, ja sam video koliko je neukusa tu. Puno je bilo muzike koja je neprimerena. Pričamo o ukusu generacije, o muzici koja nema neku unutrašnju lepotu“, rekao je Đinđić.

Besa je, kod Albanaca, nekada bila čvrsto obećanje. A kako je sad?

„Ranije je postojala besa. Sad, ako ti neko da besu, beži od njega, bar u gradu. Čak su i to pokvarili. Jednom sam pitao oca ’šta se dešava kada ne održiš besu?’, on razmišlja i kaže mi ’pa, to se nikad nije dogodilo’. Zamislite sad, za dva evra ti dajem besu“, zaključio je Petrovci.

Kultura kao zajednički imenitelj

„Razmena mišljenja među današnjim sagovornicima imala je za cilj da donese nešto potpuno drugačije“, kazao je za RTV Kim izvršni direktor ove organizacije Miodrag Milićević.

„Ovo je mali doprinos sa naše strane, kroz neke lajt teme, poput kulture, koja je zajednički imenitelj za sve etničke zajednice na Kosovu, siguran sam, itekako značajna. Jako mi je drago da smo opet u Prištini, nadam se da smo podstakli neke ljude na razmišljanje – šta bi trebalo da budu društveni prioriteti, a da to nije politika“, rekao je on.

Milićević smatra da je kultura u današnje vreme marginalizovana.

„Danas se u medijskom prostoru otvara jako malo mogućnosti za promociju kulture i nečega što nije politika“, kazao je on.

Debata je održana u okviru programa Manifesta 14 čiji je Priština domaćin ove godine.

Pozorišna predstava „Naš sin“, urađena u produkciji u „Hartefakta“ iz Beograda i u režiji Patrika Lazića a u kojoj glumi Aleksandar Đinđić, biće izvedena večeras u 20.00 časova u Nacionalnom muzeju u Prištini.

Comments

Pročitaj još