• Početna>
  • Vesti>

Udruženje istoričara i studenata zahteva obustavljanje obnove kuće Džafera Deve

Odluka UNDP, Kancelarije EU i Ministarstva kulture u Prištini o obnavljanju rodne kuće Džafera Deve u Južnoj Mitrovici duboko je pogodila pripadnike svih etničkih zajednica na Kosovu i Metohiji, saopštilo je Udruženje istoričara i studenata (UISI) iz Kosovske Mitrovice i pozvalo nadležne da reaguju zbog “rastućeg neonacizma i neofašizma na Kosovu”.

“Ovo je pogodilo naročito nas istoričare, koji čuvamo sećanja jednog naroda, zbog čega smatramo da je neophodno da reagujemo i pozovemo u pomoć sve one koji su izrevoltirani vešću o obnovi kuće ličnosti koja je odgovorna za smrt stotina Srba, Jevreja i Roma u Kosovskoj Mitrovici i okolini tokom Drugog svetskog rata i perioda okupacije Kraljevine Jugoslavije”, navodi se u saopštenju.

U pismu upućenom Kancelariji UNDP na Kosovu, Kancelariji EU na Kosovu, ambasadorki Izraela u Prištini Tamari Živ i ambasadoru Izraela u Srbiji Jahelu Vilanu podseća se da je Džafer Deva, predratni član Abvera (Abwehr), trupe Vermahta (Wehrmacht), koje su aprila 1941.godine ušle u Kosovsku Mitrovicu, dočekao pozdravivši ih sa oduševljenjem kao “oslobodioce od srpskog ropstva”, za šta su ga nacisti nagradili funkcijom okupacionog načelnika mitrovačkog sreza, mestom odakle je prvo naredio da se na svim javnim zgradama istaknu nacistička i albanska zastava, a da se svi natpisi na srpskom jeziku zamene albanskim natpisima.

U mnogim monografijama, ali i na internetu, navodi se dalje u saopštenju, mogu da se nađu fotografije Džafera Deve sa nemačkim generalom Eberhartom (Friedrich Georg Eberhardt) i mnogim nacistima prilikom manifestacija koje su veličale Nemački Rajh, Vermaht i Adolfa Hilera. Poznata je naredba Džafera Deve od 20.maja 1941.godine o oduzimanju sve jevrejske imovine, čime je započeo “teror i istrbljenje” Jevreja iz mitrovačkog sreza.

Od mnogobrojnih Jevreja u Kosovskoj Mitrovici, preživeće samo njih 47, a i oni će se posle rata u strahu od Albanaca preseliti u Izrael.

Navodi se dalje da je u narednom periodu, Džafer Deva napustio Kosovsku Mitrovicu i otišao u Albaniju, gde će 1943.godine posle pada Italije pod nemačkim patronatom proglastiti nezavisnost Albanije. Krajem godine, Džafer Deva se vraća u Kosovsku Mitrovicu i formira jednu pronacističku jednicu, sastavljenu od Albanaca, poznatu kao Kosovski puk (Regjiment Kosova), sa jednim jedinim ciljem, a to je proterivanje Srba iz Kosovske Mitrovice i okoline i njeno pripajanje Albaniji.

Komandanti ovog odreda bila su braća Bajazit i Jusuf Boljetini iz sela Boljetin, danas u opštini Zvečan, čija je rodna kuća pre nekoliko godina takođe obnovljena. Džafer Deva je i jedan od „otaca“ po zlodelima poznate 21. SS divizije „Skenderbeg“ koja je ostala upamćena po brojim masovnim zločinima nad Srbima u Drugom svetskom ratu.

UISI ističe, da, imajući u vidu sve ove činjenice koje su potvrđene i dokazane u istorijskoj nauci, smatraju vrlo neprofesionalnim ovaj akt UNDP-a i Kancelarije EU na Kosovu.

“Postavlja se pitanje: Da li su relevantne službe UNDP i Kancelarije EU bile svesne čiju kuću će obnoviti? Ako jesu, tražimo njihovu smenu! Ako nisu, tražimo njihovo izvinjenje! Zatim, postavljamo i pitanje: Zašto niste obnovili porušenu jevrejsku sinagogu u Kosovskoj Mitrovici, ili neku od srpskih crkava stradalih u proteklim vekovima od strane albanskog terora? Postavljamo i pitanje: Gde je reakcija ambasadora Kvinte nad ovim neonacističkim aktom? Očekujemo i od njih žestoku osudu i povećanje profesionalizma i budnosti u okviru projekata istorijske tematike. Apelujemo na konsultovanje struke, u ovom slučaju istoričara, ali ne onih koji Džafera Devu smatraju „herojem i borcem za slobodu“, onih koji manastir Visoki Dečani smatraju ‘spomenikom albanske kultureć, a ujedno odbijaju da mu vrate oduzeto zemljište, onih koji idejom da albanski narod potiče od Ilira, Pelazga ili nekih trećih paistorijskih skupina, propagiraju ideju da su sve ostale etničke grupe (Srbi, Romi, Goranci, Turci, Aškalije, itd.) zapravo uzurpatori njihove zemlje i višak na Kosovu i Metohiji, a kao takvi i suvišni na”, navodi se u saopštenju.

Udruženje istovremeno postavlja pitanje nije li to “nastavak Hitlerove teorije o arijevskoj rasi i svim ostalim narodima kao minornim i suvišnim u vladajućem poretku”.

“Ujedno, pozivamo vlasti u Prištini da sruše ovaj ‘spomenik kulture i austrijske arhitekture na Kosovu’, kako ga nazivaju, i na njemu podignu spomenik svim žrtvama fašizma i nacizma na Kosovu i Metohiji. Spomenik svoj deci, ženama, starima i muškacima koji su stradali samo zato što su bili druge etničke pripadnosti”, navodi se u saopštenju.

Udruženje podseća na jevrejsku porodicu Ruben, koja je pre rata živela i radila u Zvečanu i Kosovskoj Mitrovici zajedno sa Srbima, Albancima, Hrvatima, Slovencima, Česima, Mađarima i mnogim drugim etničkim grupama koje su se tada doselile tražeći posao u kompaniji Trepča.

Međutim, mirni i prosperitetni period je prekinut aprila 1941.godine, dolaskom trupa Nemačkog Rajha. Ne želeći da pognu glavu pred zlom, a i zbog bolesne ideologije koju su propagirali nacisti, i sam Džafer Deva, stradali su svi do jednog, svih 15 članova porodice Ruben. U logoru na Banjici 1942.godine su ubijeni: Johanan, Tamara, Josif, Matilda, Regina, Buhor, Rahamin, Rahela, Mirjana, Albert, Emanuel, Zlata, Regina, Vida i Flora Ruben. Želimo samo da naglasimo da je Flora Ruben imala u trenutku svoje stravične smrti u gasnoj komori samo osam (8) godina! Večna im slava!

“Ovakvih primera je mnogo, a ova priča je samo jedna kap u krvavom moru zločina nad Srbima, Jevrejima i Romima na Kosovu i Metohiji. I zato, ako ne zbog pravde, onda zbog sve pobijene dece stravičnog terora nacista i njihove marionete Džafera Deve, molimo Vas još jednom ovim putem, prekinite momentalno projekat obnove kuće Džafera Deve, porušite je, i na njenom mestu sagradite spomenih ubijenoj jevrejskoj, srpskoj i romskoj deci na Kosovu i Metohiji od strane zločinačkog fašističkog i nacističkog terora! Tako će, možda, njihove duše biti otrgnute od zaborava i naći mir i pravdu”, navodi Udruženje.

Izvor: Kosovo online

Foto: Fejsbuk

Comments

Pročitaj još