• Početna>
  • Vesti>

Dr Milosavljević o uticaju pandemije na mentalno zdravlje: Strah je razumljiv, posledice će tek biti vidljive

Mnogo vremena smo u poslednje dve godine utrošili slušajući o jednom novom virusu koji je još uvek nepoznanica u medicinskim naukama. Sve to ostavlja posledice ne samo na somatsko, već i na psihičko zdravlje, kaže za program Radija Kosovska Mitrovica  dr Igor Milosavljević specijalista psihijatrije.

“S obzirom na ishode bolesti Kovid 19, razumljivo je da se javlja strah od smrti, strah od gubitka bližnjih te se javlja separatijski strah – strah od marginalizacije. Strah od zaraze ovim virusom premašio je većinu dosadašnjih strahova od neke zaraze. To je sasvim razumljivo budući da se radi o jednom novom virusu čija obeležja još uvek nisu u potpunosti jasna. Ne očekuje se kod svih osoba da od pandemije, imaju jednake posledice na njihovo mentalno zdravlje. Ishod prvenstveno zavisi od obeležja ličnosti svakog pojedinca”, kaže dr Milosavljević.

Dr Igor Milosavljević tvrdi da ograničenje kretanja, socijalna distance, rad od kuće, onlajn nastava i promena dnevne rutine stavljaju na ispit naše resurse i sposobnost adaptacije u vrlo kratkom vremenskom roku. U ranijim krizama, bilo zbog ratova ili elentarnih nepogoda uočeno je da su osobe otporne i da se u kriznim situacijama dobro nose, bez simptoma mentalnog poremećaja ili su simptomi blagi bez uticaja na funkcionisanje. Tu je reč, kako kaže, o jednoj kategoriji ljudi. Kod nekih drugih osoba se razviju simptomi mentalnog poremećaja ali se brzo povuku. Treća grupa ljudi razvije simptome poremećaja koji se spontano ali postepeno povuku. Tek kod manjeg broja osoba ne dolazi do oporavka, već simptomi traju godinama i uzrokuju hroničnu disfunkciju.

U vreme pandemije Kovid 19, uglavnom se kod ljudi javlja anksioznost i depresivnost. To su dva od moguća tri načina na koji ljudi reaguju u kriznim situacijama.

“Ja ne govorim tu o ljudima koji su se ranije obraćali psihijatru iz nekih drugih razloga, sada govorim o ljudima koji ranije nisu imali nikakvih problema u psihičkom funkcionisanju do momenta kada je počela pandemija. Osim anksioznosti i depresivnosti, ljudi se često žale na problem sa koncentracijom, održavanjem pažnje, pamćenjem, na iritabilnost, nesanicu, povećanu potrebu za snom, određene somatske tegobe, glavobolje, različite bolne sindrome, poremećaje apetita i gubitka telesne težine koji su psihogene prirode odnosno uslovljeni na nervnoj bazi” objašnjava naš sagovornik.

Mnogo je studija u poslednje vreme rađeno na temu šta nas čeka nakon pandemije. Govorim o mentalnim poremećajima koji će se javiti kao posledica Kovid 19. Te studije su, kako dr Milosavljević ističe, pokazale da će najčešće posledice biti postraumatski stresni poremećaj, bolesti zavisnosti i depresija. Ovo prvo se javlja nakon nekog teškog traumatičnog iskustva, koje podrazumeva ozbiljnu pretnju životu.

Dodaje da se u poslednje vreme, uglavnom za pomoć obraćaju pacijenti koji su preležali kovid ili neko od njihovih bližnjih. Neki su čak izgubili svoje najuže članove porodice ili prijatelje. Kod njih ovi simptomi bolesti dolaze u zadnje vreme do izražaja i javljaće se sve više a govore o tome da li je neko imao tesku kliničku sliku, da li je izgubio nekoga ili je prosto prisutan strah od potencijalne zaraze virusom i ishoda nakon lečenja.

Medikamentozna ili psihoterapija

“Kao psihijatri, uglavnom prvo pribegavamo i pokušavamo lečenje psihoterapijom, ali naši ljudu nemaju dovoljno razvijenu medicinsku kulturu pa ni naviku da odu psihijatru, pa pokušavaju da svoje stanje poprave tražeći odgovore u apotekama ili putem internet. Neretko posežu za raznim sedativima koji su na dohvat ruke, pa i drogama i alkoholom kao metodama lečenja. Na taj način oni produbljuju svoju psihološku krizu ili poremećaj i onda kada se obrate za pomoć već su icrpeli svu hemiju koja je neophodna organizmu, a tiče se mentalnog zdravlja, mi tu moramo da posegnemo za odreženom terapijom”, kaže specijalista psihijatrije dr Igor Milosavljević.

Prva pomoć – pozitivan stav

Kako bi pomogli sami sebi za početak moramo da zauzmemo  pozitivan stav prema životu i da imamo na umu da je sve prolazno pa i korona, zaključuje dr Milosavljević.

Život teče , sve se menja, po svim zakonima prirode naučnim i nenaučnim, zato je potrebno da brinemo o svom zdravlju , da izbegavamo negativne informacije, da što racionalnije i kvalitetnije provodimo vreme u sportskim ili relaksirajućim aktivnostima, da nađemo načina da sa svojima budemo u kontaktu. Kada primetimo da nas psihičke tegobe ometaju u funkcionisanju, potrebno je da se obratimo psihoterapeutu za savet a nikako da se lečimo na svoju ruku ili putem internet. Saveti su od višestrukog značaja ne iziskuju veliku energiju a mogu višestruko da budu korisni i racionalni.

Izvor i foto: Radio Mitrovica sever

Comments

Pročitaj još