• Početna>
  • Vesti>

Dan prevremeno rođenih beba: Tako mali da bi u srce stali

Šta znači biti prevremeno rođena beba? Koje to rizike i probleme nosi? Sa čime se sve susreću roditelji takve dece? Kakva je naša svest u vezi sa tim? Na ovu temu razgovarali smo sa majkom prevremeno rođene bebe, Jovanom Vasić i pedijatrom-neonatologom, doktorom Zlatkom Noveskim.

Mitrovčanka, Jovana Vasić, majka je prevremeno rođene devojčice Sofije. Kaže da je vodila urednu trudnoću, a onda je u 26. nedelji došlo do komplikacija. Transportovana je u Kragujevac, gde se nedelju dana kasnije i porodila.

Pored svih poteškoća, snagu joj je davala želja za životom koju je videla kod svoje bebe – Sofije.

“To je izuzetno teško, ali kada vidiš njenu ogromnu želju da živi, od prvog trenutka to ti daje snagu da budeš jaka i da izdržiš sve što te čeka u tom periodu. Često sam bodrila sebe rečima ‘kad može ona, možeš i ti’ i tako joj slala pozitivnu energiju”, kaže Jovana za Radio Kontakt Plus na Dan prevremeno rođenih beba.

Izuzetno teški trenuci za nju su bili kada je, bez svoje bebe, izašla iz porodilišta. Znala je da deo nje ostaje u bolnici, da se bori. 

“Osećaj brige kako je ona, da li je nešto boli, bol zbog nemogućnosti da budemo sa njom, da je grlimo i bodrimo, da jednostavno budem pored nje, je pretežak. Zbog koronavirusa, posete su nam posle 20 dana bile zabranjene. Pre toga kada smo išli, poseta je trajala svega 10 do 15 minuta bez dodira, samo preko stakla. To odvajanje je mnogo teško”, iskrena je Jovana.

Mali div, Sofija, kući je stigla nakon 69 dana boravka u bolnici. Pored sreće, roditelji su osećali i veliki strah, jer je bila izuzetno mala, imala je svega 2200 grama.

“Prvo što roditeljima malih divova kažu je da se naoružaju strpljenjem i to zaista jeste tako. To je baš dug period u kom si odvojen od svog deteta i sa tom činjenicom moraš da dišeš i živiš.”

Jovana ima poruku za roditelje prevremeno rođene dece: “Neka veruju u svoje divove, jer su oni veliki borci i sve pobeđuju”. 

Prevremeno rođenom se smatra svaka beba rođena pre punih 37 nedelja trudnoće. Kao najčešće razloge prevremenog porođaja, pedijatar-neonatolog doktor Zlatko Noveski u izjavi za Radio Kontakt Plus, navodi infekcije majke, ali i još dosta mogućih uzroka, kao što su starost majke, ishrana, socioekonomski status, pušenje, alkohol, narkotici, blizanačka trudnoća, dijabet ili hipertenzija kod majke…

Što se porođaj ranije desi, rizici za nastanak zdravstvenih i razvojih komplikacija su veći. Sve prevremeno rođene bebe zahtevaju specifičnu postneonatalnu negu, kako bi se kasnije posledice po dečje zdravlje svele na što manju meru, ističe dr Noveski.

“Najviše zavisi od toga koliko je beba bila u majčinom stomaku. Imate situacije između 28. i 32. nedelje to se računa u veoma veliku nezrelost, a ispod 28. se računa u ekstremnu nezrelost. Što je kraća tudnoća, a beba se rodi, to su manje i šanse za preživljavanje i veće šanse za posledice u kasnijem životu”, kaže doktor.

Dr Noveski kao najveći problem prevremenog rođenja navodi disanje, zbog nepotpune zrelosti pluća.

“Uglavnom svi kao prvu meru zahtevaju kiseonik i inkubator. Nažalost, ima i situacija u kojima treba primeniti mehaničku ventilaciju ili gde treba dati sufaktant koji služi za veštačko otvaranje pluća kod nezrele dece koja nisu uspela sama da ga stvore, jer nisu dovoljno nošena u majčinom stomaku da bi do toga došlo.”

Prevremeni porođaji ne pitaju za vreme i često se dese iznenada. Ginekolozi u mitrovičkom KBC-u, kada iz određenih parametara uvide da će se porođaj desiti a trudnoća je izuzetno mala, porodilju šalju u neku od velikih i referentnih ustanova u centralnoj Srbiji.

“Mi imamo uslova za takozvanu poluintenzivnu negu. Imamo inkubatore, kiseonik, imamo određeni nivo terapije koji možemo da damo. Decu koja zahtevaju mehaničku ventilaciju moramo da transportujemo dalje, uglavnom u kragujevački Centar za neonatologiju sa kojim imamo izuzetnu saradnju”, objašnjava dr Noveski.

Najopremljenija ustanova za ekstremno nezrelu decu u našoj zemlji je Institut za neonatologiju u Beogradu koji prima najmanje nošene trudnoće i to radi sa velikim uspehom, tvrdi dr Noveski.

Prevremeno rođenoj deci neophodna je podrška i nakon izlaska iz bolnice, jer imaju veći rizik da kasne u razvoju i da imaju poteškoće u učenju. Stoga su angažovanje i rad sa porodicama radi lakšeg ranog prepoznavanja razvojnih kašnjenja i pravovremene intervencije najvažniji za zdravlje i budućnost deteta, posebno za decu koja su rođena pre vremena.

“Ono što kažemo roditeljima je da ćemo mi pokušati i uraditi sve što je u našoj moći da se problem reši. Roditelji kao roditelji uvek budu zabrinuti, ali trudimo se da pričamo sa njima, da im objasnimo koje su procedure. Pustimo majku da dođe do inkubatora, ako je ona u mogućnosti, da vidi svoju bebu i da oseti taj trenutak.”

Ovi mali divovi, veliki su borci, u to nema sumnje.

“Mi koji radimo ovaj posao, najbolje znamo koliko je to stresno za roditelje, za nas koji radimo ovde, a naročito za decu koja se rađaju tako. Znate kako je lepo kada vas sretnu na ulici i kažu: ‘Doktore, sećate se, ovo je ono dete koje je bilo u inkubatoru, pa vidite sada ide u školu’, gde ćete lepše od toga”, upitao je na kraju razgovora dr Noveski.

U svetu se svake godine pre vremena rodi oko 15 miliona beba. U Srbiji na svet dođe više od 4.000 sićušnih bića, od kojih čak 60% zahteva neki oblik intenzivne nege i lečenja. To znači da u našoj zemlji svakoga dana sedam beba ne može da nastavi život bez specifične nege i podrške.

Izvor: Radio Kontakt plus

Foto: Privatna arhiva

Comments

Pročitaj još