• Početna>
  • Vesti>

Koha objavila vest o francusko-nemačkom “non pejperu”, amabasador Rode kaže da je lažna

Ambasador Nemačke na Kosovu Jorn Rode rekao je da je “non-pejper“ o okviru za dijalog, objavljen u današnjem izdanju prištinske Kohe, lažna vest.

“Takozvani ’nemačko-francuski non-peper’ u izdanju Koha Ditore je lažna vest! Možda postoji papir, ali sigurno nije nemačko-francuski. Naša puna podrška je dijalogu koji predvodi EU, a kojeg vodi EUSR Miroslav Lajčak, kako je nemački ministar spoljnih poslova Mas ponovio prošlog četvrtka u Prištini“, objavio je Rode na Tviteru.

Redakcija Koha ditore, naime objavila je tekst navodnog dokumenta koji je sa albanskog jezika prevela i objavila redakcija portala Kossev, a u kome stoje modeli zajedničke inicijative za sprovođenje dijaloga a iza kojeg stoje ove dve zemlje ( u prvom delu teksta demantuju)

“Na Kosovu bi se stvorio „autonomni okrug severnog Kosova“ u skladu sa zakonima i Ustavom Kosova. Srpska pravoslavna crkva imaće „privilegovan status“, dok je Srbija, nakon ratifikacije pravno obavezujućeg sporazuma, dužna da „neće ometati članstvo Kosova u međunarodnim i regionalnim organizacijama“.

Redakcija lista dobila je dokument za koji se kaže da je „non-pejper“, koji su pripremile Nemačka i Francuska, kao zajedničku inicijativu ove dve zemlje za nastavak dijaloga i njegovo zaključivanje konačnim sporazumom. Autentičnost ovog dokumenta novine nisu mogle da potvrde, ali neke diplomate sa kojima je KOHA kontaktirala, manje-više su potvrdile da su tačke spomenute u njemu, u skladu sa onim za šta se očekuje da se razgovara u dijalogu.

Navodi se da će ove napore podržati države članice EU i Sjedinjene Države.

U pismu se navodi da će Evropska unija nastaviti da olakšava proces koji će dovesti do potpisivanja pravno obavezujućeg sporazuma između dve strane, kako bi se rešila sva otvorena pitanja i kako bi se napredovalo evropskim putem i stvorile mogućnosti za poboljšanju života ljudi. Kosovo ne bi trebalo da nameće trgovinske barijere Srbiji, dok bi Srbija trebalo da poštuje status kvo u pogledu međunarodnog prisustva Kosova. Obe strane moraće da poštuju moratorijum na međunarodnoj sceni.

„Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, predstavljajući Beograd, i premijer Aljbin Kurti, koji predstavlja Prištinu, vodiće razgovore za finalizaciju sporazuma o normalizaciji odnosa između stranaka. Proces bi trebalo da bude završen pre kraja februara 2022. godine“, kaže se u ovom dokumentu.

Proces će se, prema istom dokumentu, zasnivati na nekoliko ključnih elemenata, poštujući Parišku povelju, Helsinški završni akt i vodeća načela Kontakt grupe za određivanje statusa Kosova iz 2005. godine i obezbediće primenu svih postignutih sporazuma tokom briselskog dijaloga.

Što se tiče sporazuma koji bi trebalo da obuhvati ovaj dokument, predlaže se da će „svaka stranka, prema međunarodnom pravu, poštovati suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost druge strane“.

„Strane potvrđuju da će regulisati svoje granice i razgraničiti se samo zajedničkim dogovorom, da će sporove rešavati mirnim putem i uzdržaće se od pretnji ili upotrebe nasilja u skladu sa evropskim duhom rešavanja sporova dijalogom. Obe strane treba da teže jačanju međusobnog poverenja, dobre volje i tolerancije i zajednički će raditi na promociji mira, stabilnosti i razvoja u regionu. EU bi, u ime obe strane, trebalo da angažuje nezavisno telo koje će odrediti granicu između strana.“

Strane bi takođe trebalo da se dogovore o uspostavljanju „autonomnog okruga severnog Kosova“ kao posebne administrativne jedinice regionalne samouprave na Kosovu, koja bi imala pravo regulisanja zakonodavstva na regionalnoj osnovi u oblastima ekonomije, finansija, vlasništva nad infrastrukturom, kulturom, obrazovanjem, zdravstvom, socijalnom zaštitom, pravosuđem, policijskom službom, urbanim razvojem i evropskom saradnjom, u skladu sa Ustavom Kosova i zakonodavstvom lokalne uprave“.

Prema ovom planu, čiju istinitost novine nisu mogle da potvrde, „Autonomni okrug Severno Kosovo“ obuhvatao bi teritoriju gradova Zvečan sa 35 sela, Leposavić sa 72 sela, Severnu Mitrovicu i katastarsku zonu grad Zubin Potok sa 63 sela“.

Dokument takođe predlaže poseban status za Srpsku pravoslavnu crkvu na Kosovu kako bi se osiguralo ono što se naziva njihovom „nesmetanom aktivnošću“. Prema ovom dokumentu, „Crkva i njena unutrašnja organizacija treba da budu priznati kao samoupravna strana u političkom i ustavnom sistemu Kosova, vlasništvo treba da bude neprikosnoveno i da uživa privilegovan status“. Zaštićena područja treba da uključuju više od 40 crkava i kulturnih znamenitosti. Pravoslavnu crkvu na Kosovu, kao suštinski deo Srpske pravoslavne crkve, u skladu sa ustavnim promenama, treba da vodi Patrijarh Srpske pravoslavne crkve, koji bi trebalo da ima sedište u Pećkoj patrijaršiji.

Strane bi takođe osnovale ekonomsku zonu u Mitrovici kao katalizator za ekonomski razvoj sa obe strane granice i u skladu sa konceptom evropskih regiona.

Obe strane bi morale da naprave ustavne promene kako bi osigurale primenu pravno obavezujućeg sporazuma.

„Posle ratifikacije pravno obavezujućeg sporazuma, Srbija se slaže da se neće usprotiviti kosovskim zahtevima za članstvo „u međunarodnim, multilateralnim ili regionalnim organizacijama i u instrumentima čija je Srbija već članica“, navodi se u dokumentu.

Strane se slažu da dve države ne mogu predstavljati jedna drugu na međunarodnoj sceni. Obe strane priznaju suverenitet dve države na njihovoj teritoriji koja je njima određena.

U dokumentu se takođe pominju načini na kojima bi se regulisali međudržavni odnosi između Kosova i Srbije. Oni bi „međusobno poštovali nezavisnost i autonomiju u svojim unutrašnjim i spoljnim poslovima“.

Strane bi razmenile „stalne misije“ i bile bi smeštene u „sedištu odgovarajućih vlada“. Praktična pitanja rešavala bi se u skladu sa Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima.

Strane bi takođe osnovale „veće za uzajamno prijateljstvo“, koje bi se sastajalo jednom godišnje kako bi osiguralo primenu pravno obavezujućeg sporazuma.

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj preduzeće pregovarački proces i organizovati, uz podršku Nemačke i Francuske, sastanak u Parizu u junu 2021. godine.

„Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj, nakon zaključenja pravno obavezujućeg sporazuma, podnosiće izveštaje u septembru 2022. Generalnoj skupštini UN, u skladu sa mandatom Rezolucije A / 64 / L65 / Rev.1.“, navedeno je u ovom „non pejperu“.

Sastavila redakcija Koha Ditore

Izvor: Kossev, Radio Kosovska Mitrovica

Comments

Pročitaj još