Pravoslavni vernici Božić slave puna tri dana, a svaki ima svoje ime. Po običajnom kalendaru, ta tri dana kuća se ne čisti, pogotovo ne metlom.
Prvi dan najradosnijeg praznika pravoslavaca je Božić, drugi je Božiji dan, posvećen Bogorodici, a treći Stevandan.
Drugog dana praznika Rođenja sina Božijeg slavi se Presveta Bogomajka u znak zahvalnosti zato što je rodila Spasitelja ljudskog roda.
Praznik koji je najstariji od svih praznika Bogorodice, naziva se Saborom, jer se sabiraju svi vernici, da proslave Devu Mariju.
Naziva se i Božji ili Srednji dan, i provodi se svečano, u znaku solidarnosti, milosrđa, prijateljstva. Obilaze se kumovi, prijatelji i komšije, primaju gosti.
Još se ponegde zadržao običaj koleda. Grupa maskiranih mladića obilazi kuće, pevaju koledarske pesme, želeći domaćinstvu zdravlje i napredak. Ponegde mladi u naselju, porti ili na raskršćima igraju u kolu, dok drugi na trkama, na okićenim konjima, “vijaju” Božić.
Neveste odlaze u svoj rod gde ostaju nekoliko dana.
Međutim, ove godine epidemiolozi ne preporučuju posete i apeluju da se praznici obeležavaju u najjužem krugu porodice. Preporuka je da se prijatlji pozovu telefonom ili skajpom.
Trećeg dana Božića, slavi se Sveti arhiđakon i prvomučenik Stefan, koga brojne porodice praznuju kao krsnu slavu.
Praznovanje traje do malog Božića, odnosno 14. januara. Ne posti se do Krstovdana. Pri susretu ljudi se pozdravljaju tradiconalnim božićnim pozdravom, rukuju i ljube.
Izvor RTS
