Brisel nudi ZSO kao deo sveobuhvatnog sporazuma

Iako je “star” već sedam godina i dodatno “cementiran” 2015. godine, sporazum o formiranju Zajednice srpskih opština još je samo u papirima, piše Politika.

Kako ocenjuje taj beogradski medij, sudeći prema izjavama zvaničnika Evropske unije, u Briselu su sve bliži tome da pristanu na ostvarenje zahteva albanske strane da se ZSO odloži do sklapanja sveobuhvatnog sporazuma Beograda i Prištine.

Uprkos svemu, portparol EU Peter Stano kaže da nema krize u dijalogu Beograda i Prištine i da proces u Briselu napreduje. ZSO će, kako je juče rekao, svakako biti na stolu, ali ne u ponedeljak, za kad je najavljen sastanak eksperata dve strane.

“Budimo potpuno jasni, ovo pitanje mora biti rešeno kao deo sveobuhvatnog sporazuma, kako je dogovoreno na prvom sastanku lidera u julu, a potvrđeno na poslednjem sastanku na najvišem nivou 7. septembra”, naveo je Stano i poručio da je namera EU da naporno radi i obezbedi najbolje usluge da bi pomogla Beogradu i Prištini da prevaziđu bilo kakva neslaganja kako bi došli do konačnog i pravnoobavezujućeg sporazuma.

Najavio je da će sledeći sastanak na najvišem političkom nivou između predsednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Kosova Avdulaha Hotija održati po “ustanovljenoj praksi” nakon razgovora eksperta.

A specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak objasnio je da ZSO neće biti na dnevnom redu sastanka u ponedeljak u Briselu, “jer jedna strana još nije spremna za raspravu”.

Da li to znači da je ZSO, za sada, stavljena “ad akta” i da se neće pojavljivati kao tema budućih razgovora ni na ekspertskom ni na političkom nivou sve do potpisivanja konačnog sporazuma?

EU neće ili ne može da ima ulogu gvozdene pesnice i da natera Prištinu da poštuje dogovoreno u dijalogu s Beogradom, dok se u slučaju SAD pokazalo da joj ona ne nedostaje, kazao je Ivica Dačić i zaključio da “pre neće”.

„Zato smatram da EU, pre nego što počne da deli lekcije bilo kome u Srbiji u vezi s Kosovom, mora da se osvrne na to da posle sedam godina nije realizovano ono što je dogovoreno”, rekao je ministar spoljnih poslova.

On je poručio i da je u ovom trenutku potpuno neizvesno zašto bi Srbija išla dalje u političke dogovore ako postoji opasnost da dogovoreno neće biti poštovano.

Prema njegovoj oceni, pokazalo se da u slučaju Dejtonskog sporazuma SAD ne nedostaje gvozdena pesnica.

“Priču da Priština nešto neće možete da okačite na zidne novine u zgradi kosovske vlade. Oni se nešto suprotstavljaju SAD?! Pa to je smešno”, rekao je Dačić i naveo da slučaj Dejtonskog sporazuma i “gvozdene pesnice” SAD može da bude pelcer koji može da pomogne.

Govoreći o poverenju Beograda u trenutnu administraciju u Vašingtonu, Dačić je ocenio da je ona pokazala „objektivan prilaz, a i dobronamernost”.

“Na nas sada gledaju malo drugačije nego pre. Spadamo sada u krug zemalja za koje mogu da kažu da smo partneri”, naveo je Dačić.

Hašim Tači je ponovo objasnio zašto je za njih formiranje ZSO sporno. To bi, kako je rekao, bila velika greška i pokretanje „raspada države iznutra”.

“Zajednica znači Republiku Srpsku na Kosovu bez priznanja”, konstatovao je Tači i dodao: „Zašto razgovarati sa Srbijom o našoj teritoriji unutar Kosova? To je rak za državu Kosovo. Niko na kosovskom tlu nema pravo da razgovara o Zajednici”, rekao je Tači.

Iz izvora EU, prema navodima Radija Slobodna Evropa, Brisel ima problema sa stavom kosovske strane, koja sada „ne želi da raspravlja o pitanjima o kojima već postoji saglasnost, što je potvrđeno i na poslednjem susretu Vučić–Hoti”, kada su obojica potvrdila da će tokom narednih susreta razgovarati o Zajednici srpskih opština na Kosovu.

Posle jedne runde razgovora na ekspertskom nivou, koji su u Briselu održani 17. septembra, šef srpske delegacije Marko Đurić uslovio je nastavak dijaloga formiranjem ZSO.

Kako je istakao, Beograd ne pristaje da tema ZSO bude bilo skinuta s dnevnog reda, bilo preimenovana na neadekvatan način koji ne bi odražavao statusno neutralnu formu razgovora.

“Ne pada nam na pamet da razgovore o ZSO pretvorimo u razgovore o položaju nacionalnih manjina, niti ćemo pristati da srpski narod bude tretiran na KiM kao nacionalna manjina”, rekao je Đurić i poručio da nema napretka u razgovorima dok ZSO ne bude sprovedena u potpunosti, onako kako je dogovoreno 2013. i 2015. godine.

To što, kako je rekao, atmosfera tokom razgovora nije bila najsjajnija ne znači da će Srbija odustati od ZSO, koja je obećana pre sedam i po godina.

“Moramo da insistiramo na tome. Očekujemo snažne poruke od svih članica EU kao pritisak na Prištinu da formira ZSO, što je imperativ za nastavak dijaloga”, podvukao je Đurić i dodao da je to pitanje integriteta EU i dijaloga uopšte.

ZSO je ispregovarana, sporazum je potpisan i krajnje je vreme da se počne s formiranjem, kaže Suzana Grubješić iz Centra za spoljnu politiku i dodaje da ne smeju više da se nalaze izgovori za odlaganje početka njenog formiranja, osim ako nešto nije drugačije dogovoreno u Briselu kasnije.

Očigledno je, kako kaže, da kosovska strana još nije spremna da ispunjava svoje obaveze iz Briselskog sporazuma.

Ako EU prihvati da ZSO bude deo sporazuma, to potpuno ruši kredibilitet Brisela, jer su oni “izgurali” Briselski sporazum čiji deo je i formiranje Zajednice srpskih opština, smatra analitičar Dragoslav Anđelković.

“Ukoliko Brisel sada dopušta da prevlada albanski stav da ZSO, koja je potpisana pre više godina, bude uslovljena sveobuhvatnim sporazum o normalizaciji, onda EU nema više nikakav autoritet. Jer EU je stala iza Briselskog sporazuma i njen imidž, njena uloga u geopolitičkim okvirima, zavisi od toga da li je u stanju da to izgura. Ako to ne uradi – ili je nemoćna, ili nas je varala, a to onda prilično govori o nemoralu vodećih krugova u Berlinu i Briselu”, ocenjuje Anđelković za “Politiku” i zaključuje da bi to onda značilo da je za Srbiju orijentir da za nas na zapadu može da bude kredibilan jedino Vašington, koji ne popušta ni Beogradu ni Prištini, već pokušava da bude objektivan dok je Brisel zbog Nemačke, kaže, po svemu sudeći na strani Prištine.

Grenel objavio slike Gazivoda uz natpis Jezero Tramp

Specijalni predstavnik američkog predsednika za dijalog Ričard Grenel objavio je na društvenim mrežama fotografije jezera Gazivode, na kojima se vidi natpis “Jezero Tramp”.

On je u storiju na instagram nalogu objavio dve fotografije sa portala Kosovo onlajn ne krijući oduševljenje zbog poteza Srba sa severa Kosova.

Grenel je fotografiju jezera Gazivode sa natpisom “Jezero Tramp” objavio i na Tviteru, uz poruku da su se obe strane “složile oko novog imena”.

“Kako nazvati jezero koje je na Kosovu i u Srbiji ozbiljan kamen spoticanja uprkos kompromisu koji su osmislile SAD o pokretanju studije izvodljivosti da se stvore radna mesta i više energije za region… tako da su se obe strane složile oko novog imena: Jezero Tramp”, napisao je Grenel na Tviteru.

Srbi na severu Kosova i Metohije su na Brnjačkom mostu, na putu koji povezuje Beograd i Prištinu, i na brani jezera Gazivode, postavili velike transparente kojima su predsedniku SAD Donaldu Trampu poslali poruku podrške, zbog njegove borbe za mir i napredak u regionu i angažovanja u dijalogu Beograda i Prištine.

Na mostu je osvanuo transparent s porukom na engleskom: “Predsedniče Tramp, kosovski Srbi zahvaljuju vam na tome što donosite mir”, preneo je portal Kosovo onlajn. Transparent je postavljen i na brani jezera Gazivode i na njemu piše “Jezero Tramp”.

Grenel je na fotografijama označio jezero Gazivode, koje se nalazi na severu Kosova, i američkog predsednika Trampa.

Rok za izradu statuta istekao pre više od dve godine

I predsednik Aleksandar Vučić je izjavio da je ZSO “nezaobilazna tema” i da će na tome insistirati srpska strana. Međutim, sedam dana kasnije, kosovski premijer Avdulah Hoti poručuje da se u dijalogu sa Srbijom neće razgovarati o Zajednici opština sa srpskom većinom, jer je taj sporazum zaključen 2013. godine.

Još 2016. godine visoka funkcionerka u Evropskoj službi za spoljne poslove Angelina Ajhorst izrazila je nadu da će „uskoro započeti važan posao na izradi statuta ZSO”.

Dve godine kasnije, u aprilu 2018, Evropska unija je dala Kosovu rok od četiri meseca za izradu statuta ZSO i pozdravila odluku tadašnjeg kosovskog premijera Ramuša Haradinaja da dâ mandat upravljačkom timu za izradu nacrta statuta Zajednice srpskih opština.

Izvor: Politika

Comments

Pročitaj još