• Početna>
  • Vesti>

Trendafilova: Suđenja će biti nezavisna, odgovaraće pojedinci, a ne narod

Prihvatiti odgovornost za zločine počinjene pre 20 godina nije lak zadatak. Zemljama može da bude teško da se suoče sa svojom ratnom prošlošću i da osiguraju da oni koji su počinili teške zločine odgovaraju za to.

Upravo je osnivanje suda i privođenje odgovornih za zločine počinjene tokom ratova, te nezavisna i poštena suđenja i uspostavljanje pravde, korak ka suočavanju sa teškom prošlošću. Specijalizovana veća i Specijalizovano tužilaštvo Kosova osnovani su da bi osigurali kažnjivost za zločine koji su navodno počinjeni između 1998. i 2000. na Kosovu.

Zadatak suda je da sudi pojedincima za koje se sumnja da su počinili teška krivična dela, a na Srbiji i Kosovu je kako će reagovati na suđenja i presude koje će, u skladu sa Zakonom i prikupljenim dokazima, sprovesti i doneti Specijalizovana veća – ističe u razgovoru za Danas predsednica Specijalizovanih veća Kosova, suda sa sedištem u Hagu, koji će suditi bivšim pripadnicima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).

Naša sagovornica veruje da će ljudi na Kosovu i Srbiji prepoznati da su Specijalizovana veća osnovana da vode nezavisne i nepristrasne postupke, a ne da se bave krivicom ili nevinošću celog naroda.

– Specijalizovana veća i Specijalizovano tužilaštvo Kosova nisu formirani da bi širili razdor među dve države. Iskreno se nadam da će civilno društvo na Kosovu i u Srbiji iskoristiti ishod rada Specijalizovanih veća i Specijalnog tužilaštva kako bi unapredili pomirenje među ljudima i kako bi im pomogli da se na konstruktivan način suoče sa prošlošću – ukazuje Trendafilova.

* Koji je, onda, glavni cilj Specijalizovanih veća?

– Specijalizovana veća i Specijalno tužilaštvo osnovani su kao odgovor na pojavu zabrinutosti nedostatka odgovornosti u vezi sa teškim krivičnim delima koja su navodno počinjena na Kosovu između 1998. i 2000. godine, a posebno za navodne zločine iz Izveštaja Parlamentarne skupštine Saveta Evrope objavljenom 2011. Specijalizovana veća vodiće nezavisne, nepristrasne, pravične i efikasne postupke protiv optuženih i pokazaće da oni koji su počinili zločine protiv čovečnosti, ratne zločine ili druge zločine po kosovskim zakonima, neće proći nekažnjeno. Biće poslata snažna poruka da se i nakon 20 godina, pojedinci osumnjičeni da su počinili zločine, mogu suočiti sa pravdom.

* Ne podržavaju svi na Kosovu Specijalizovana veća. Kosovski Albanci smatraju da će ovaj haški sud suditi samo njima. Kako na to gledate?

– Specijalizovana veća su osnovana kako bi pojedinci odgovarali za zločine koje su počinili, a ne grupa ljudi ili narod, rasa, organizacija ili religija kojoj ti pojedinci pripadaju. Iako je na specijalnom tužiocu da odluči protiv koga će podići optužnice, Zakon Specijalizovanih veća i Specijalnog tužilaštva jasno stavlja do znanja da su nadležnosti naše institucije zločini koje su počinili građani Kosova ili Savezne Republike Jugoslavije ili zločini protiv tih građana bez obzira na njihovu nacionalnost.

* Na koji način će Specijalizovana veća osigurati bezbednost svedoka?

– Zaštita svedoka je jedan od glavnih prioriteta Specijalizovanih veća. Svesni smo da postoji generalna zabrinutost u vezi sa bezbednošću onih koji budu svedočili tokom postupaka pred Specijalizovanim većima. U skladu s tim, veliku pažnju posvećujemo tome da obezbedimo jake mere zaštite svedoka. Specijalizovana veća imaju jedinicu koja je u potpunosti posvećena zaštiti i podršci svedoka pre, za vreme i posle njihovih svedočenja. Iz očitih bezbednosnih razloga ne mogu da ulazim u konkretne operativne detalje, ali mogu da izložim nekoliko mera koje možemo da preduzmemo. Sudije Specijalizovanih veća mogu da odrede razne zaštitne mere za svedoke i druge osobe koje mogu da budu izložene riziku zbog svedočenja. Takve vrste mera mogu da zatraže i svedoci, specijalni tužilac, branilac, advokati žrtava ili sekretar suda. U mere zaštite spadaju i posebne procedure za ispitivanje svedoka, kao i neke druge mere koje će osigurati njihovu bezbednost. Obično se odluke u vezi sa merama zaštite donose i sprovode pre nego što se svedok pojavi u sudnici. Međutim, mere se mogu odrediti i tokom ispitivanja svedoka. Dalje, Specijalizovana veća imaju nadležnost da procesuiraju svakog ko pokuša da utiče na svedoke ili ugrozi njihovu bezbednost. Po našem Zakonu, kršenje mera zaštite koje je odredio sud predstavlja krivično delo, pa se oni koji to učine mogu procesuirati.

* Da li će Specijalizovana veća sarađivati sa kosovskim vlastima?

– Ne samo da se to očekuje od kosovskih vlasti već su i u pravnoj obavezi da sarađuju sa Specijalizovanim većima i Specijalnim tužilaštvom. Pravilnik predviđa različite načine po kojima bi Kosovo trebalo da sarađuje sa Većima i Tužilaštvom, uključujući poštovanje svake odluke, naredbe ili zahteva bilo kojeg organa Specijalizovanih veća bilo kojem entitetu ili pojedincu na Kosovu… Takođe, saradnja će ići i u drugom smeru sa Kosovom, kao i sa „trećim“ zemljama, tako da kosovske vlasti, sudovi i tužioci na Kosovu ili „treće“ zemlje mogu da zatraže svedočenje osobe koja je u pritvoru i, generalno, mogu da traže pomoć od Specijalizovanih veća i Specijalnog tužilaštva u skladu sa našim Zakonom.

* Dakle, sud ima međunarodno osoblje, ali radi po kosovskom zakonu?

– Specijalizovana veća i Specijalizovano tužilaštvo su osnovani kao rezultat sporazuma između visokog komesara EU za bezbednost i spoljnu politiku i tadašnjeg predsednika Kosova, u aprilu 2014. Sporazum je ratifikovala Skupština Kosova. U skladu s tim, Skupština je promenila Ustav Kosova kako bi omogućila formiranje ovog suda 3. avgusta 2015. kada je usvojila i Zakon o Specijalizovanim većima i Specijalnom tužilaštvu. U tom smislu, Specijalizovana veća i Specijalno tužilaštvo su osnovani i rade po kosovkom zakonu. Međutim, Specijalizovana veća i Specijalno tužilaštvo primenjuju svoj Zakon i Pravilnik, koji su usvojeni na Plenarnom zasedanju sudija 2017. godine. Kosovski zakon se ne primenjuje na Specijalizovana veća i Specijalno tužilaštvo osim ako je to izričito predviđeno našim Zakonom. Kada su Specijalizovana veća i Specijalno tužilaštvo osnovani po kosovskom zakonu, postojala je bojazan od spoljnog uticaja ili pritiska na sud, s obzirom na prirodu zločina koji spadaju pod njegovu nadležnost. Shodno tome, sve strane su se složile da sud bude van Kosova i da zaposleni budu isključivo građani država članica EU i „trećih zemalja“ – SAD, Kanade, Švajcarske, Norveške i Turske – kako bi se izbegle pretnje ili bilo kakvo mešanje u rad suda.

* Izjavili ste da niko nema uticaj nad ovim sudom. Šta ste time zapravo mislili?

– Tom izjavom sam se osvrnula na zabrinutost „spoljnih faktora“, bilo da su u pitanju države, pojedinci ili organizacije, da postoji mogućnost da se utiče na postupke koji će biti vođeni pred Većima. U vezi s tim je potrebno naglasiti sledeće: Specijalizovana veća su potpuno nezavisan i nepristrasan sud koji će sudske odluke donositi na osnovu Zakona i pravično i transparentno prikupljenim dokazima. Brojne mere su preduzete kako bi se očuvala nezavisnost i nepristrasnost naše institucije. Za početak, sedište Specijalizovanih veća i Specijalnog tužilaštva je u Hagu i osoblje je u potpunosti međunarodno. Što je najvažnije, Zakon zahteva da sudije budu osobe visokog moralnog karaktera, da budu nepristrasni i da imaju integritet. Osim toga, moraju posedovati neophodne kvalifikacije iz svojih zemalja da bi bili imenovani na najviše sudske funkcije. Proces biranja sudija je sproveden sa jasnim ciljem, a to je da se osigura izbor visoko profesionalnih i nezavisnih sudija, koji zadovoljavaju standarde utvrđene našim Zakonom. Članice EU i druge zemlje nisu imale nikakvog uticaja na postupak izbora sudija. Ni sudije ni specijalni tužilac ne prihvataju spoljne instrukcije. Onog trenutka kada se sudije nađu na listi međunarodnih sudija, po Zakonu, ne smeju da primaju bilo kakve instrukcije niti da se bave bilo kojom drugom aktivnošću koja može da ih ometa u njihovom radu ili da utiče na njihovu nezavisnost. Sudije Specijalizovanih veća su kao svoj prvi normativni dokument usvojile Kodeks sudske etike koji ih obavezuje da se pridržavaju visokih standarda ponašanja. Kršenje ovih standarda po sudiju može da znači disciplinski postupak, koji može dovesti i do sankcija. Među takvim sankcijama je i otpuštanje sudije. U ovom kontekstu treba naglasiti da samo na Plenarnoj raspravi suda može da bude odlučeno da li će sudija bit razrešen, što je dodatna zaštita nezavisnosti sudija i integriteta sudskih postupaka. Zbog svih ovih mera uverena sam da neće biti mešanja ili uticaja na ovaj sud.

Izvor Danas

Comments

Pročitaj još