• Početna>
  • Vesti>

Vučić: Naša je obaveza i dužnost da tragamo za rešenjem za KiM

Potrebni su nam hrabrost, odvažnost i odlučnost, ali je i naša obaveza i dužnost da tragamo za rešenjem kosovskog problema, a ne da stvari stavljamo pod tepih i ostavljamo budućim generacijama za rešavanje, rekao je Aleksandar Vučić na sednici Konventa o EU. Predsednik Srbije ocenio je da je izveštaj Evropske komisije o napretku naše zemlje generalno gledano pozitivan, a da je od posebnog značaja pozitivna ocena napretka u oblasti dobrosusedskih odnosa.

Onaj ko se suočava sa tim šta se stvarno dešava na Kosovu i Metohiji mora da bude realan ako želi da bude ozbiljan i odgovaran, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, istakavši da za njegovu ideju razgraničenja nije bilo podrške ni u zemlji ni na Zapadu.

“Ako mislite da se prave neki dugoročni dogovori svakako će jednog dana to morati da bude na stolu. I neki pametni ljudi će to morati da reše. Žao mi je što u tome nisam mogao da učestvujem, bio bih radostan da za dobar deo javnosti budem krivac, jer znam da bih time obezbedio slobodu, sigurnost i bezbednost za najveći deo Srbije, čak i za naše građane na KiM”, rekao je Vučić na sednici Konventa o EU.

Niko, gotovo niko, to nije želeo da podrži, rekao je Vučić i dodao da je to dobro razumeo.

“Ljudi hoće u 90 odsto slučajeva ono što im je srcu milo, u 10 odsto slučajeva ono što Zapad traži, a onih koji bi želeli nešto što je stvarni kompromis nema uopšte. Kad sam ja počeo o tome javno da pričam pojavilo se nekoliko takvih, ali u toliko malo procentu da je bilo iluzorno pokušavati da to sprovedete u delo”, istakao je Vučić.

S druge strane, dodao je, bio je tako žestok otpor zapadnih sila koje, kako kaže, svaki dan pita šta je njihovo rešenje.

“I još ga nisam dobio i dugo ga neću dobiti. Pojma nemaju šta će sa Kosovom. Ni sa Kosovom ni sa bilo čim drugim što se tiče Zapadnog Balkana. Nešto bi da predlažu ali ne znaju šta će. To govorim pred njima, ne mogu među sobom da se dogovore”, kaže Vučić.

Jedno govore Nemci i Amerikanci, drugo Amerikanci i Francuzi.

“Meni je bliže ovo što govere Amerikanci i Francuzi. Sami ne mogu da se dogovore ni oko čega. Salvini (Italija) ima svoje rešenje, a Rusi opet svoje, a to je zamrznuti konflikt”, naveo je on.

Vučić je rekao da se zalagao za razgraničenje i imao dovoljno smelosti da javno govori o tome, prihvatajući, kako kaže, gnev javnosti, posebno “nežnih srpskih ušiju” koja ne vole da čuju ono što je realnost i drugog dela javnosti koji uvek želi da bude u saglasju sa onim što Zapad traži hoće.

“Nisam se nikome dodvoravao, ni srpskom nacionalnom koru ni opredeljućem zapadnom stavu –već onome što sam smatrao realnim, ozbiljnim, odgovornim i najboljim za građane Srbije. O tome sam govorio više puta, iako mi to nije bio osnovni narativ”, kazao je on.

Osnovni narativ, rekao je on, bio je da uredimo da između nas suštinski ne postoje granice, da imamo slobodan protok roba, usluga, kapitala, ljudi, da ljudi budu bezbedni, da mi imamo ne samo nadzor već i upravljanje i finansiranje i obrazovanja i zdravstvenog sistema.

“To je uvek bila suština, ali ona nikom nije bila interesantna zato što su mnogi osetili kao priliku za političku pobedu, odnosno za moj politički poraz. Onda sam ja to prihvatio želeći da pokažem koliko je sve to licemerno”, kaže Vučić.

Ovo što sam rekao je jedino realno i jedino moguće, istakao je on i podsetio na situaciju kada se sa ubijenim premijerom Zoranom Đinđićem svađao zbog slanja Šešelja u Hag kada su se dotakli i Kosova.

“On je imao vrlo racionalan stav i dobro je razumeo šta nam se dešava. Danas mnogi ne razumeju da smo sada u mnogo težoj poziciji nego tada a pokušavamao da izvičemo isto što i on tada”, istakao je Vučić.

Mukotrpni pregovori 

Govoreći o ZSO, i regionalnoj policiji za sever on kaže: “To smo mukotrpno pregovarali jer su oni želeli da im bude sedam opština na severu kao region, kao u Brozovo doba. To su četiri opštine naseljene pretežno Srbima i tri albanske sa većim brojem ljudi. U tim odnosima 66 i po odsto su Albanci a 32 i po odsto su Srbi i jedna i po odsto su Bošnjaci i ostali. To bi znači da bismo na sever Kosova imali 32 odsto srpske policije a mi ih danas imamo 98 odsto.”

Dodao je da misli da je Beograd o tome dobro pregovarao.

Što se tiče ZSO, ona jeste bila suština, jer Srbi, čak i da im date manja ovlašćenja, to bi našli kao jednu “svoju kapu pod nebeskim svodom da se pokriju i osećaju bezbednije”.

“U to nemam nikave sumnje, ali to neki drugi nisu želeli. Svaku put smo u Briselu o tome govorili, pokretali temu, nikada nisu hteli dalje o tome da razgovaraju , čak je i Tači pre nekoliko dana rekao da ne želi da učestvuje u sprovođenju onog što je sam potpisao jer mu se to što je sam potpisao ne sviđa”, kaže Vučić.

On ističe da Priština neće ići u sprovođenje ZSO, jer će uvek da se brane onim što smatraju da Amerikaci i ostali sa Zapada mogu lako da progutaju – a to je priča o novoj Republici Srpskoj.

“To je kao crvenu maramu da stavite mnogima na Zapadu i to je nešto čega se drže kao pijan plota i stalno to ponavljaju – nema nove RS i to je to”, zaključio je Vučić. 

Naša je obaveza i dužnost da tragamo za rešenjem za KiM

“Nalazimo se u veoma složenoj i kompleksnoj ekonomsko-političko-bezbednosnoj situaciji. Konflikt koji se drži tobož zamrznutim, u jednom trenutku postaće odmrznut i stvoriće još više problema. Zato sam i tada i danas, kao predsednik Srbije i SNS, bio protiv nečega što nije rešenje”, rekao je Vučić.

Vučić je podsetio da je dijalog zapao u krizu i zastoj i naveo da je jutros, tokom sastanka sa predstavnicima američke administarcije, imao donekle različite stavove.

Kako je naveo, pet i po godina Priština nije sprovela nijednu od šest tačaka Briselskog sporazuma koje se tiču formiranja ZSO, pri čemu se Priština pravda da nisu dobili naš predlog.

“A dobili su naš predlog, ali su želeli da bude usaglašen sa kosovskim ustavom, što nas nije zanimalo, i da ZSO svedu na nevladinu organziaciju. Ako bi trebalo da bude u skladu sa njihovim ustavom, zašto bi se pregovaralo, nisu potrebni nikakvi dodatni sporazumi, podrazumevajuće je da na nešto imaju pravo ako je nešto pomenuto u ustavu. Govorim to gledano iz njihovog ugla”, rekao je Vučić.

I pošto to nigde nije pisalo, nije postojala ta vrsta ograničenja, onda su pokušali u početku da ZSO svedu na NVO i ništa više, a onda su shvatili da to nikada ne treba da daju jer su te opštine velike i pokazale bi se na mapi a to bi bilo štetno za njih, rekao je on.

“Posle četiri meseca smo znali da neće ići na izvršenje obaveza. Šest od 15 tačaka sporazuma se odnosi na ZSO i to je najvažniji njegov deo, srž”, naglasio je Vučić.

U međuvremenu, bilo je više incidenata, naveo je Vučić, napominjući da je napada na pojedince ili grupe srpskog življa bilo znatno manje nego do 2012. godine, čak osam i po puta manje, ali ih je i dalje ih bilo dosta.

Svi ostali incidenti vezani su za njihove pokušaje da dokažu da imaju suverenitet na severu, kaže Vučić i navodi incident – od hapšenja Marka Đurića i pokušaj da se ponizi ne samo on već cela Srbija, više puta izmišljeni razlozi za upad na sever a da pri tom nemaju nijedan optužni akt protiv Srba zbog tobožnjeg kriminala.

“I sad ne znaju ni šta će sa sobom ni pred međunarodnom zajednicom pred kojom su tvrdili da imaju čvrste koruptivne slučajeve”, istakao je on. Podsetio je i na “Tačijevu šetnju” po jezeru Gazivode, upad 17 oklopnih vozila…

“U tom momentu dolazi njihova odluka, a posle odbijanja Interpola da ih primi u članstvo, o uvođenju taksi što pravdaju agresivnim srpskim ponašanjem. Agresivno srpsko ponašanje je to što smo u skladu sa našim pravnim propisima i dužnostima sprečavali njihovo članstvo u organizacijama gde pravo na članstvo imaju samo suverene zemlje”, kaže Vučić.

Pri tome, dodao je, Beograd je više puta molio u okviru dijaloga, on lično 12 puta, da ne idu na te pokušaje, da to bude deo zajedničkog paketa.

“Oni to nisu želeli jer su imali različita ubeđivanja iz određenih zapadnih zemalja da će im ‘završiti’ članstvo. Mi smo se ozbiljno angažovali, ozbiljnije nego ikada i to je bio njihov najveći poraz, i to je prouzrokovalo nervozu i želju za uspehom kod nekih političara kao što je Haradinaj da ojača svoju poziciju. I to mu je uspelo. Poziciju Prištine nije ojačao ali svoju jeste”, rekao je on.

Podsetio je da su 13 godina posle postizanja Cefta sporazuma oni pogazili,  i evropske vrednosti i savremenog sveta o slobodnom protoku roba i usluga.

“Posle toga smo imali bezbroj razgovora u kojima je deo međunarodne zajednice dodatno ojačao poziciju Haradinaja jer su želeli da, sklanjajući Federiku Mogerini sa mnom i Tačijem, da uvedu nove igrače da bi se pričalo o nezavisnosti Kosova na celini teritorije”, rekao je Vučić.

Kako je primetio pojedine zapadne zemlje dodatno su osnažile, pre namerno nego slučajno, poziciju Ramuša Haradinaja, pa se danas nalazimo u ćorsokaku, jer on ne želi da ukine takse pre izbora na KiM, jer želi da naplati svoju “tvrdu poziciju”, dok bi u suprotnom doživeo izborni debakl.

Zato sumnja u skoro ukidanje taksi i na tome bazira stav da sastanka u Parizu i ne bude.

“To je moje mišljenje. Mi ćemo svakako ići, ako budemo pozvani. Plašim se da je ova moja procena ispravna, a nadam se da grešim”, rekao je Vučić.

Kako je rekao, i danas je u razgovoru sa američkim zvaničnikom, kao i pre nekoliko dana u Bratislavi, apelovao da utiču na Prištinu, da se sačuva stabilnost na KiM i da to što nema rešenja u ovom trenutku ne sme da bude inicijalna kapisla za bilo kakav sukob na toj teritoriji.

“A, pretpostavljam da će s početka septembra biti novih inicijativa”, podvukao je Vučić. On je napomenuo da je pred Srbijom težak posao po pitanju KiM.

“Biće veoma teško. Pesimista sam po prirodi, ali ne bih apsolutno iskljčio mogućnost napretka na jesen. Jedino se nadam da do tada neće doći ni do kakvih nereda, nemira i sukoba na KiM”, rekao je predsednik Srbije.

On je poručio da se Beograd borio i trudio da suštinski pokuša da pronađe kompromis i, u tom smislu, zahvalio svima koji su, kaže, bili korektni i koji, iako ne uvek saglasni sa njim, nisu pristajali na to da Srbija nema baš ništa, a posebno onima koji nisu govorili da Srbija ima i kontroliše sve, jer to, podvlači, nije istina.

“Srećan sam što sam imao smelosti da to kažem pred poslanicima i javnosti, bez obzira na to što sam znao da neće naići na simpatije građana”, rekao je predsednik Srbije.

On je ponovio da je Beograd spreman za kompromis i da kompromisno rešenje nije “zakucao”, već da je spreman na razgovor o različitim modelima rešavanja problema, ali svakako posvećen interesima Srbije, koja ne može da dopusti da bude ponižena i da nema i ne dobije ništa.

Kako je istakao, da nam neko garantuje poštovanje ljudskih prava, koja su univerzalna kategorija, garantovana svim dokumentima – to nisu stvari za pregovore.

Naveo je i da pozicija Beograda neće biti ni malo laka, jer je teritorija Zapadnog Balkana, a posebno pitanje Beograda i Prištine, predmet geopolitičkih trvenja velikih sila, od kojih jedni imaju razlog da problem bude prolongiran ili da ostane zamrznut konflikt, dok bi drugi da ga reše apsolutno nepovoljno po Srbiju, a treći ne mogu da dobiju podršku od partnera na zapadu.

Izvor: RTS / Tanjug / Radio Kosovska Mitrovica

Comments

Pročitaj još