Danas je Uspenje Presvete Bogorodice, jedan od najvećih hrišćanskih praznika. U narodu poznat kao Velika Gospojina, ovaj praznik posvećen je majkama i deci.
Na praznik Velika Gospojina, do rata 1999. godine, u manastiru Sokolica nadomak Zvečana održavan je Velikogospojinski sabor koji je okupljao mnoštvo ljudi. I danas, 25 godina kasnije, vernici na Veliku Gospojinu u velikom broju obilaze ovu svetinju.
Liturgiji u ovoj srpskoj pravoslavnoj svetinji iz 14. veka prisustvovao je veliki broj vernika. Manastir Sokolica kao hramovnu slavu proslavlja Pokrov Presvete Bogorodice, ali vernici i na praznik Uspenja tokom celog dana dolaze u Sokolički hram Majke Božje i prinose svoje molitve.
Liturgije su služene i u hramu Svetog Dimitrija u Severnoj Mitrovici, crkvi Svetog Save u Južnoj Mitrovici, kao i u manastiru Gračanica.
U drevnom manastiru Uspenja Presvete Bogorodice u Đakovici je molitveno i dostojanstveno proslavljena hramovna slava – Velika Gospojina. Svetu liturgiju je služio je paroh goraždevački Nenad Našpalić.
I u crkvi Uspenja Presvete Bogorodice u Orahovcu danas je služena sveta liturgija povodom hramovne slave – Uspenja Presvete Bogorodice. Liturgiji je prisustvovao veliki broj vernika koji su u Orahovac pristigli iz različitih krajeva, kao i meštani Orahovca i Velike Hoče.
Velika Gospojina, odnosno Uspenje Presvete Bogorodice, poznata i kao Međudnevnica, jedan je od najvećih hrišćanskih praznika. Jedan je od pet Bogorodičinih praznika koji su crveno slovo, odnosno veliki praznik, u crkvenom kalendaru. Ujedno je i poslednji veliki praznik crkvene godine, koja počinje 1. septembra, a završava se krajem avgusta.
Ovaj praznik je uspomena na smrt Bogorodice i, prema crkvenom predanju, dan kada se ona vaznela na nebesa i „predala svoj duh u ruke Spasitelja“. Uspenje Presvete Bogorodice spada u red Bogorodičinih praznika.
