• Početna>
  • Vesti>

U sredu nastavak konstitutivne sednice, dogovor Kurtija i Abdidžikua i dalje pod znakom pitanja

Foto: Radio Mitrovica sever

Predsedavajući konstitutivne sednice Avni Dehari saopštio je u petak da je odlučio da zakaže njen nastavak, nakon što je ocenio da dogovor Samoopredeljenja i LDK predstavlja „dobru vest”.

Istovremeno, Dehari je ukazao da i dalje nema potpune jasnoće da li postoji dovoljan broj poslanika za konstituisanje svih institucija.

Pozvao je poslanike da preuzmu odgovornost i ispune svoje ustavne obaveze, uz poruku da nisu potrebni novo odlaganje, nova kriza niti novi izborni proces.

Sednica će biti nastavljena više od mesec dana nakon što je prekinuta.

Poslanici novog saziva položili su zakletvu 6. avgusta, ali nisu izabrani predsednik i potpredsednici Skupštine.

Ustavni rok za konstituisanje parlamenta istekao je 7. avgusta, dok je poslednji pokušaj nastavka sednice održan 8. avgusta.

Dogovor Kurtija i Abdidžikua nije doneo potrebnu većinu

Kurti i Abdidžiku su 31. avgusta, posle gotovo dva meseca pregovora, dogovorili da njihov zajednički kandidat za predsednika bude profesor Pravnog fakulteta i bivši sudija Ustavnog suda Bekim Sejdiju.

Samoopredeljenje ima 53 poslanika, a LDK 18, što je ukupno 71 mandat.

Za izbor predsednika u prva dva kruga potrebno je 80 glasova, dok je u trećem krugu potrebna većina svih poslanika, odnosno najmanje 61 glas.

Zbog toga je za sprovođenje dogovora potrebno obezbediti podršku i drugih parlamentarnih stranaka.

Problem je dodatno produbljen već dan nakon postizanja dogovora, kada je šestoro poslanika LDK-a saopštilo da neće glasati za Sejdijua.

Protiv kandidata su Avdulah Hoti, Hikmete Bajrami, Arben Gaši, Armend Zemaj, Kujtim Šalja i Janina Imeri.

Lider LDK-a Abdidžiku ocenio je da njihov stav ugrožava čitav proces i da zemlju ponovo vodi ka izborima.

Time je broj potencijalnih glasova LDK-a za Sejdijua sveden na 12, dok je Kurti prethodno govorio o mogućnosti da kandidat raspolaže sa najviše 74 glasa.

Međutim, ni taj broj nije potvrđen kao sigurna podrška u Skupštini.

Abdidžiku upozorava na nove izbore

Nakon sastanka sa Kurtijem 2. septembra, Abdidžiku je rekao da trenutni odnos snaga predstavlja „numerički nemoguću situaciju” za izbor predsednika i upozorio da udaljavanje drugih parlamentarnih stranaka od dogovora vodi ka novim izborima. Kurti se nakon sastanka nije obraćao novinarima.

Unutar LDK-a istovremeno su produbljene podele oko sporazuma sa Samoopredeljenjem.

Šestorica poslanika protiv kojih se Abdidžiku javno izjasnio obrazložila su svoj stav protivljenjem produžavanju političke moći Aljbina Kurtija.

Opozicione Demokratska partija Kosova (PDK) i Alijansa su u međuvremenu nastavile proteste ispred zgrade vlade u Prištini, zahtevajući nastavak konstitutivne sednice.

Prema izveštajima prištinskih medija, to je bio njihov četvrti uzastopni protest. LDK se tim akcijama nije pridružio.

Nastavak konstitutivne sednice Skupštine u Prištini zakazan je za 9. septembar u 11 časova, nakon što su lideri Pokreta Samoopredeljenje Aljbin Kurti i Demokratskog saveza Kosova (LDK) Ljumir Abdidžiku postigli dogovor o zajedničkom kandidatu za predsednika. Ipak, ni nakon tog dogovora nije izvesno da će biti obezbeđen dovoljan broj glasova za izlazak iz višenedeljne institucionalne blokade.

obraćao novinarima.

Unutar LDK-a istovremeno su produbljene podele oko sporazuma sa Samoopredeljenjem.

Šestorica poslanika protiv kojih se Abdidžiku javno izjasnio obrazložila su svoj stav protivljenjem produžavanju političke moći Aljbina Kurtija.

Opozicione Demokratska partija Kosova (PDK) i Alijansa su u međuvremenu nastavile proteste ispred zgrade vlade u Prištini, zahtevajući nastavak konstitutivne sednice.

Prema izveštajima prištinskih medija, to je bio njihov četvrti uzastopni protest. LDK se tim akcijama nije pridružio.

Nastavak sednice 9. septembra tako dolazi u trenutku kada je postignut politički dogovor koji je trebalo da otvori put izlasku iz blokade, ali bez jasne potvrde da postoji i potrebna parlamentarna većina za njegovo sprovođenje.

Ukoliko dogovor ne bude pretočen u glasove, Skupština bi i dalje mogla da ostane bez izabranog rukovodstva, dok bi pitanje izbora predsednika i formiranja novih institucija ponovo otvorilo mogućnost novih izbora.

Pročitaj još