Udruženje porodica kosmetskih stradalnika i multietnički Resursni centar iz Prištine održali su u Beogradu konferenciju pod nazivom „Tražimo ubrzanje procesa pronalaska nestalih lica“, na kojoj su pozvali domaće i međunarodne institucije da se više angažuju u procesu pronalaska 1.590 osoba, koje se od konflikta vode kao nestale.
„Godinama već, i kroz zajedničke aktivnosti, traje borba i nastojanje dela srpskih i albanskih porodica nestalih, da podstaknu zvaničnike u Prištini i u Beogradu, kao i sve međunarodne i domaće aktere, koji se pitanjima nestalih bave, da se ozbiljno i odgovorno posvete pronalaženju 1.590 osoba, čija se imena već dvadeset sedam godina nalaze na integrisanoj listi“, saopštili su iz Udruženja porodica kosmetskih stradalnika i multietničkog Resursnog centra iz Prištine.
Među govornicima na konferenciji bili su predsednik Komisije za nestala lica Vlade Srbije Veljko Odalović, predsednica Udruženja porodica kosmetskih stradalnika Nataša Šćepanović, Mergim Memović iz Resursnog centra za nestala lica u Prištini, njegov zamenik Negovan Mavrić, predstavnik kosovske delegacije za nestala lica Ibrahim Makoli, Marinko Đurić, potpredsednik Udruženja porodica kosmetskih stradalnika i Ninoslav Jovanović, državni sekretar Ministarstva za rad i boračka pitanja.
Ščepanović je rekla da se ova udruženja ne dele po nacionalnoj osnovi i da već sedam godina zajedno obeležavaju Međunarodni dan nestalih i Međunarodni dan ljudskih prava.
„Ono što nas spaja u ovoj muci je ljubav prema našim bližnjima, koji su otišli u nepovrat, kao i humana ideja u ovom problemu da pronađemo sve nestale. Svi počinioci moraju snositi odgovornost u skladu sa međunarodnim normama i domaćim pravosuđem, a sve nadležne institucije moraju imati obavezu da pomognu u procesu pronalaženja i identifikacije žrtava jer od toga zavisi proces pomirenja i izgradnja multietničkih demokratskih društava“, rekla je ona.
Šćepanović je istakla prava porodica nestalih da saznaju sudbinu svojih bližnjih i da na mestima zločina izgrade memorijale, insistirajući na potrebi da se procesuiraju ratni zločini i povratak ovog pitanja na nivo SB UN.
Ona je pozvala na deblokadu saradnje lokalnih organa u Srbiji i na Kosovu u ekshumacije i identifikacije preminulih, dodavši da udruženja upućuju protestnu notu međunarodnim organizacijama da izvrše pritisak na Prištinu da se imovina vrati prognanim Srbima.
Šćepanović je napomenula da politička neslaganja i previranja ne smeju da blokiraju ovaj humanitarni proces i prava porodica žrtava, ukazavši na nedostatak razmene informacija među nadležnim institucijama, ali i manjak volje i rada na godišnjem nivou.
„Ne možemo dopustiti da politička previranja i neslaganja i kojekakvi interesi budu prepreka u ostvarivanju naših prava. Tražimo saradnju i koordinaciju svih faktora i aktera, koji su po svom mandatu dužni da nam istinski pomognu bez odlaganja. Tražimo da izvrši revizije mrtvačnice u Prištini i kome pripadaju posmrtni ostaci koji leže više od četvrt veka u Institutu za sudsku medicinu u Prištini“, dodala je ona, ističući neophodnost ubrzanja rada.
Napomenula je da udruženja očekuju usvajanje Zakona o civilnim žrtvama rata i njihovim porodicama, koji od država u regionu jedino Srbija nije donela.
Odalović je rekao da su sve porodice, i albanske i srpske, u potrazi i zahtevima izjednačene, a da je na institucijama da pruže odgovore na pojedinacne slučajeve i zločine.
„Institucije nisu na nivou očekivanja, prvenstveno porodica, ali ni nas koji se bavimo ovim, jer je ova problematika takva da ne može da se reši administrativnim i državnim granicama već saradnjom, koja je nezamenjiva“, rekao je on.
Istakao je da pravila i dogovori stvaraju mehanizme u vidu radnih grupa, a da se svaka radnja obavlja uz punu koordinaciju sa državnim organima, kosovskom delegacijom i ekspertima, Euleksom, Crvenim krstom i drugim stručnjacima, ali da bez saradnje i sastanaka zvaničnih institucija u Beogradu i Prištini porodice ni posle 25 godina neće dobiti odgovore.
Govornici su posebno istakli da postoji politizaciji i zloupotreba tragedije na ovim prostorima i da očekivanja porodica nisu ispunjena Briselskim sporazumom i radnim grupama bez obzira na početne rezultate i da je proces pronalaska i identifikacije u zastoju već četiri godine, uprkos humanitarnom, a ne političkom karakteru, ovih napora.
Apelovali su da se narednim sastancima pridruže predstavnici porodica nestalih, ali Mavrić smatra da nadležni to izbegavaju i prebacuju krivicu za zastoj procesa jedni na druge, dodajući da se sa predstavnikom kosovske Komisije za nestale Andinom Hotijem nije sastao godinu dana.
On je usput pozvao da se izvrši revizija mrtvačnice u Prištini, gde se nalazi 300 neidentifikovanih tela i prisustvo članova porodice na sastancima udruženja i radnih grupa.
„Zato mi kao porodice tažimo od vas rad, tražimo od institucija da rade jer bez rada institucija mi smo oslabljeni, a polako izumiremo, pa se plašim da ovih 1.580 nestalih neće imati ko da traži“, rekao je Mavrić.
Jovanović je napomenuo da bol nema nacionalnost, da je ovo civilizacijsko i humanitarno pitanje, ukazavši na prava porodica da saznaju šta se dogodilo njihovim bližnjima, što može da se, kako kaže, reši i uz pomoć Brisela, ali uz minimalni uticaj politike.
Pozvao je civilna udruženja da pomognu institucija u radu i da ne odustaju od svojih prava i zahteva.
„Nemojte da odustanete od traženja vaših prava, nemojte da odustanete od dijaloga, dijalog nema kompromis“, poručio je državni sekretar.
Istovremeno, iz ICMP su poručili da su ove godine primili 58 delova kostiju, 170 krvnih uzoraka od porodica i 62 DNK izveštaja, uz pomoć kojih je 26 žrtava identifikovano, ali da nisu zadovoljni rezultatima jer to ne pomaže preostalim porodicama posle 25 godina, mnogi od kojih umiru.
Ovu aktivnost zajednički su podržali ICMP, UNDP, ambasada Švajcarske u Prištini, Komisija za nestala lica Vlade Srbije i Inicijativa mladih za ljudska prava, a naredna konferencija biće održana 9. decembra u Prištini.
