Rad medija na Kosovu je regulisan brojnim pravnim aktima. Počev od ustavom zagarantovane slobode izražavanja i slobode medija preko zakona koji na različite načine regulišu oblast medijskog izveštavanja kao što su, zaštita privatnosti, govor mržnje, kleveta i uvreda, autorska prava.
Pozitivni pomaci u unapređenju zakonske regulative u medijskoj sferi je uključivanje predstavnika Udruženja novinara Kosova, nevladinih organizacija i stručnjaka.
Ardita Zejnulahu predsednica Asocijacije nezavisnih elektronskih medija na Kosovu kaže da su mediji na Kosovu veoma profesionalni ali da se još uvek mnogo radi na pravnom okviru i zakonu o medijima.
“Mi najviše radimo na pravnom okviru, na zakonima i podzakonskim aktima koje donose ili kosovski parlament ili Nezavisna komisija za medije. Mi smo tu da uvek komentarišemo i šaljemo sugestije kako bi trebalo to da bude ili kako se to reguliše u evropskim zemljama. Tu smo fokusirani da najpre osiguramo pravni okvir”, kaže Zejnulahu.
Stepen slobode koju imaju novinari u odabiru priča je u određenoj meri ograničen. Većina novinara koji su učestvovali u diskusijama u fokus grupama,kažu da generalno slobodno predlažu priču.
“Ako govorimo o medijima na Kosovu rekla bih da su oni u velikoj meri slobodni, možda slobodniji nego u drugim regionima. Ovde se mediji bore sa lažnim vestima i dezinformacijama, ali to je trend koji je svuda u regionu i koji je globalno pojačan. Sa druge strane mislim da i publika polako ali sigurno zalazi u onaj deo koji podrazumeva informisanje sa društvenih mreža, što nije dobro, ali to opet sa druge strane nije krivica medija. Mediji na Kosovu se u dva neka pravca kreću u tome da su između publike i potrebe da objektivno i pravovremeno informišu. Moram da kažem da su srpski mediji najsvetlija tačka kada je u pitanju medijska slika na Kosovu.”, smatra Ana Marija Ivković urednica portala Alternativna.
Ipak, kada odlučuju iz kojeg ugla će priča biti pokrivena, onda se novinari suzdržavaju od kritičkog pisanja, odnosno praktikuju određeni stepen autocenzure. Na slobodu medija mogu da utiču ekonomski uslovi ali i političke partije.
“Ima različitih pritisaka na medije na Kosovu, ali mislim da se manje više dobro snalaze i dobro mogu da funkcionišu sa svim tim pritiscima i opet profesionalno i etički izveštavaju publiku”, dodaje Ardita Zejnulahu.
Kosovo je na 99. od 180 mesta na godišnjem indeksu slobode štampe Udruženje novinara Kosova je procenilo da je u pitanju alarmantan pad. Ovo je druga godina zaredom da Kosovo nazaduje – 2024. godine je palo sa 56. na 75. mesto.
Tome doprinosi uticaj određenih faktora na medije i njihovu slobodu. Ana Marija Ivković smatra da su uticaji na albanske i srpske medije na Kosovu različiti.
“Ako su mediji na albanskom rekla bih da tu Vlada ima uticaja i ono kako se vlada odnosi prema njima. Mi smo imali tužbe ali smo imali i reakciju zvaničnika prema tim medijima koja je krajnje bila negativna. Sa druge strane ako govorimo o srpskim medijima na Kosovu, najveći uticaj ima nemogućnost finansiranja. Srpski mediji su u vrlo nezavidnom položaju što se tiče finansiranja, nemaju dugoročno finansiranje, kontinuirano i u tom kontekstu je teško izveštavati i održati profesionalizam na onom nivou na kom bi to bilo očekivano”, dodaje.
Uprkos izazovima sa kojima se suočavaju novinari na Kosovu, ostaje imperativ slobodno, objektivno i profesionalno informisanje kao osnovno pravo ali i obaveza prema publici.
