Doktor međunarodnog prava i profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost Mihajlo Vučić izjavio je da se ne može povući paralela između slučaja Grenlanda i slučaja Kosova. Objasnio je da prema danskom ustavu građani Grenlanda na referendumu mogu da odluče da se odvoje od Danske, što nije slučaj sa Kosovom gde je jednostrano proglašena nezavisnost.
Oštra retorika američkog predsednika Donalda Trampa prema Danskoj i otvorene poruke da bi Sjedinjene Američke Države „na ovaj ili onaj način“ mogle da preuzmu Grenland ponovo su otvorile pitanje poštovanja osnovnih principa međunarodnog prava.
U trenutku kada Vašington govori o strateškim interesima i bezbednosti Arktika, Danska i Grenland jačaju vojno prisustvo uz podršku NATO saveznika, a Evropa reaguje s vidljivom nelagodom.
U javnosti se, međutim, sve češće povlače paralele između Grenlanda i Kosova – pre svega zbog pitanja teritorijalnog integriteta, prava na samoopredeljenje i selektivne primene međunarodnih normi.
Profesor Vučić je podsetio je da smo nedavno imali i aneksiju Ukrajine gde je Rusija proglasila deo ukrajinske teritorije svojim, tako da nije aneksija nešto što se više ne dešava u međunarodnim odnosima.
On kaže da kada bismo pokušali da poredimo slučaj Grenlanda i Kosova i Metohije teško bismo mogli da povučemo neku paralelu.
„Pravno gledano nema nikakvih paralela zato što su status KiM po srpskom pravu i status Grenlanda po danskom pravu potpuno suprotni. Grenland je prema danskom ustavu definisan kao da ima pravo na otcepljenje, ako narod Grenlanda izrazi želju na referendumu da zemlja bude nezavisna onda bi se pokrenula jedna jasna ustavna procedura pregovora između vlada Grenlanda i Danske gde bi se doneo sporazum koji definiše odnose ubuduće“, rekao je Vučić za RTS.
Kako je rekao, ukoliko bi oba parlamenta potvrdila i narod na referendumu izglasao, nezavisnost bi bila pravno zaokružena i Danska ne bi mogla da se dalje meša u pitanja suvereniteta Grenlanda što znači da bi ova zemlja mogla da pristupi nekoj drugoj državi.
„S druge strane, kod Kosova i Metohije, autonomna pokrajina nije imala pravo otcepljenja po srpskom Ustavu. To je jednostrano urađeno, proglašena je nezavisnost aktom lokalnih zvaničnika u Prištini, što je naišlo na otpor u Beogradu“, kaže profesor.
Prema njegovim rečima, taj čin je naišao na protivljenje većeg dela međunarodne zajednice, ali nažalost veliki broj država su priznale nezavisnost i pritom ignorisale činjenicu da je deklaracija o nezavisnosti jednostrani akt koji je zapravo nastao nakon agresije NATO-a na SR Jugoslaviju.
Podvukao je da bi problematično bilo u vezi sa Grenlandom ako bi SAD pokušale da ga pripoje bez postupka koji je predviđen po danskom ustavu.
Vučić postavlja pitanje i koje bi države priznale Grenland ako bi se dogodio takav scenario bez jasne zakonske procedure. „Imali smo snažne reakcije i zemalja Evropske unije i Velike Britanije koje su poslale poruku da su za njih teritorijalne granice utvrđene u Evropi, pogotovo članica Evropske unije kao što je Danska, članica NATO-a“, istakao je Vučić.
Smatra da bi takav potez Donalda Trampa, odnosno njegove administracije naišao na veliki otpor evropskih država, a naišao bi i na osudu šire međunarodne zajednice koja nije naklonjena politici SAD.
Na pitanje da li bi eventualna aneksija Grenlanda imala uticaja i na Rezoluciju 1244, Vučić smatra da to neće imati nikakvog uticaja. „U slučaju Kosova i Metohije stav većinske međunarodne zajednice je da je postojala jedna sistematska represija nad narodom na Kosovu i Metohiji. Ne slaže se tu međunarodna zajednica u potpunosti da li je ta represija mogla da dovede do otcepljenja ili samo možda do izmene ustavno-pravnog statusa Kosova i Metohije u okviru Srbije“, kaže Vučić.
Dodaje da Rusija i Kina smatraju da su postojale neke povrede prava albanskog stanovništva, ali da one nisu bile dovoljnog intenziteta da aktiviraju pravo na otcepljenje tog naroda i zato brane Rezoluciju 1244 u Savetu bezbednosti.
„Rusija ističe da je u Donbasu potpuno drugačija situacija. Dakle, da je narodu ruskog etničkog porekla u Ukrajini zapravo bilo uskraćeno pravo do te mere da su oni imali kao jedini izlaz nezavisnost, a da na KiM to nije bio slučaj“, kaže profesor.
Istakao je da smo došli u jednu situaciju gde pravo na samopredeljenje svako tumači kako mu odgovara i da je to jedan jako klizav teren. „Ja nisam, naravno, predstavnik tog stava. Mislim da principi moraju da važe uvek i svuda na isti način i da pravo na samopredeljenje, onako kako je definisano nekim dokumentima Ujedinjenih nacija, da je ono zaista ekstremni izlaz u situacijama kada je diplomatija propala, kada je bilo šta drugo propalo, da se zaštite prava nekog stanovništva“, napomenuo je Vučić.
Istakao je da ako u ovom slučaju Amerika nešto čini, ona ne čini to da bi se ispravila nepravda prema Srbima. Ona to čini zbog svog golog interesa, kao što je u slučaju Kosova činila zbog svog golog interesa.
„U slučaju Grenlanda ona želi da stvori bezbedni Arktik i čišćenje eventualnog kinesko-ruskog uticaja u tom regionu. U tu svrhu ona će iskoristiti pravo na samopredeljenje da bi eventualno povukla neke jednostrane poteze. Ali ja ipak mislim da će doći do jednog sveobuhvatnog sporazuma između Danske, SAD i vlade Grenlanda da se, ukoliko dođe do nekog pripajanja Grenlanda SAD, to izvede prema Ustavu Danske“, rekao je profesor Vučić.
Zaključio je da je bilo kakve paralele između Grenlanda i Kosova teško povući i bilo kakve pozitivne strane od ishoda grenlandske krize po Srbiju neće biti.
