Polovina vaskršnjeg posta je prošla i još toliko je ostalo do Vaskrsa, najvećeg praznika kod pravoslavnih hrišćana. Zato se današnja sreda naziva ,,Sredoposna”. U orahovačkom kraju, na ovaj dan, tačnije rano u zoru počinje tradicionalno šaranje vaskršnjih jaja šaraljajkom i voskom.
Umetnost šaranja vaskršnjih jaja
Šaranje vaskršnjih jaja u orahovačkom kraju predstavlja, ne samo tradiciju koja se vekovima održala u ovom kraju, već i umetnost koja se godinama usavršava i prenosi sa kolena na koleno.
Do Vaskrsa se u Orahovcu i Velikoj Hoči našaraju hiljade i hiljade jaja a nijedno nije identično našarano. U tome se ogleda umetnost šaranja vaskršnjih jaja u ovom kraju. Domaćice koriste različite motive iz prirode. Slikaju cveće, ptice, drveće. Neke crtaju crkve, napišu neku pesmu, stih, rečenicu iz jevanđelja.
Strašnik (čuvarkuća)
Prvo jaje koje se našara je jaje koje će čitave naredne godine stajati u kućnom ikonostasu. Narod ga naziva „čuvarkuća“, a u orahovačkom kraju „strašnik“ jer se upotrebljava kao zaštita od straha. Na njemu je obavezno nacrtan krst, ili više manjih krstića, jer u krstu kao simbolu vaskrsenja se ogleda i zaštita čitave porodice u kojoj se strašnik čuva.
Pored toga što se prvi našara, strašnik je našarano jaje koje se prvo ofarba na Veliki Četvrtak ili Veliki Petak.
Mladica
U moru našaranih, pažljivo i sa mnogo ljubavi oslikanih jaja, jedno se posebno izdvaja i ima svoju posebnu lepotu. Na jajetu nacrtan lik mlade neveste ili mladice.
Tradicija vezana za ovo jaje jeste da se za Vaskrs ono daje neoženjenim muškarcima uz blagoslov da se što pre ožene i da naredni Vaskrs dočekaju sa domaćicom.
