Dan sećanja na stradanje Srba, Roma i Jevreja tokom Drugog svetskog rata obeležen je državnom ceremonijom kod Centralnog spomenika u Spomen-parku “Jajinci”, a predvodio je izaslanik predsednika Republike Srbije Miloš Vučević.
Državnoj ceremoniji prisustvovali su ministri Vlade Srbije Milica Đurđević Stamenkovski, Zoran Gajić, Dejan Vuk Stanković i Snežana Paunović.
Venac u ime predsednika Aleksandra Vučića položio je njegov savetnik Miloš Vučević, a nakon intoniranja himne “Bože pravde”, vence i cveće položili su i direktor BIA-e Vladimir Orlić sa saradnicima, predstavnici Grada Beograda, članovi Nacionalnog saveta romske nacionalne zajednice Srbije, predstavnici Jevrejske zajednice Srbije i članovi porodica nastradalih.
Bele ruže na spomenik stradalima položili su i predstavnici diplomatskog kora, među kojima, ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan Harčenko i ambasadorka Nemačke u Srbiji Anke Konrad.
Prisutnima se obratio preživeli logoraš Slavko Milanović koji je istakao da se ovom komemoracijom čuva uspomena na nevine žrtve, poručivši budućim generacijama da su fašizam i nacizam veliko zlo koje deli ljude po rasi, naciji i veri.
“To je ideologija koja ne može i ne sme da ima budućnost u svetu, a posebno na nekadašnjim jugoslovenskim prostorima”, rekao je Milanović.
Poručio je da se u Jajincima tokom Drugog svetskog rata dogodilo neviđeno zlo, podsećajući da je streljano oko 80.000 ljudi.
Jajinci su, kako je ispričao, bili samo još jedan u nizu stratišta za Srbe tokom Drugog svetskog rata, a pored Srba su ubijani i ljudi drugih nacija, svi za koje su nacisti smatrali da mogu da predstavljaju pretnju nacističkoj ideologiji.
Milanović je istakao da je naša obaveza da najstrože osudimo današnje pojave neonacizma i neofašizma, kao i da moramo osuditi reviziju istorije Drugog svetskog rata u kojoj se pobednici proglašavaju za zločince i krivce.
Milanović je istakao da se mora osuditi umanjenje ili potpuno negiranje stradanja nevinih žrtava rata, civilnog stanovništva.
Streljanja u Jajincima trajala su od jula 1941. do novembra 1943. godine, a nemački Gestapo je od 8. novembra 1943. do 2. aprila 1944. godine vršio ekshumaciju i spaljivanje leševa, kako bi sakrio tragove zločina.
Komisija za utvrđivanje ratnih zločina, koja je formirana odmah po završetku Drugog svetskog rata, nakon istrage je iznela podatak da je na stratištu u Jajincima stradalo 80.000 ljudi.
U Jajince su redovno dovođeni i streljani logoraši iz Banjičkog logora, a kao mesto za stratiše izabrano je bivše vojno strelište u blizini Jajinaca, ispod Avale, kao najpodesniji prostor kako za pogubljenja desetina hiljada ljudi, tako i za sahranjivanja onih koji su ubijeni ugljenmonoksidom u dušegupkama.
Okolna gusta šuma i postojanje nasipa i grudobrana, činili su ceo prostor adekvatnim za neometana streljanja.
Spomen-park Jajinci ima više segmenata i njegovo formiranje počelo je 7. jula 1951. godine postavljanjem spomenika na samom ulazu u spomenički kompleks.
