Zvaničnik NATO‑a rekao je danas za Radio Slobodna Evropa (RSE) da se trenutno ne razmatraju nikakve značajne promene u misiji koju ova alijansa obavlja na Kosovu – KFOR‑u.
On je naveo da se snage i pozicija KFOR‑a periodično preispituju i prilagođavaju, u skladu s promenama okolnosti, kako bi misija ostala primerena svojoj svrsi.
RSE se obratio NATO‑u za pojašnjenje nakon izveštaja američkog lista Politico, koji je, pozivajući se na četiri diplomatska izvora iz alijanse, objavio da Sjedinjene Američke Države traže od NATO‑a smanjenje eksternih aktivnosti, uključujući i u mirovnoj misiji na Kosovu – KFOR‑u.
U odgovoru NATO‑ovog zvaničnika spomenuto je da SAD imaju ključnu ulogu u održavanju stabilne bezbednosti na Kosovu i u celom regionu, piše isti medij.
Međutim, dodao je da su američke institucije adresa za sve detaljnije informacije o njihovom doprinosu. RSE je već zatražio dodatna pojašnjenja od američkog Ministarstva odbrane, Ambasade SAD u Prištini, Vlade Kosova i Ministarstva odbrane, i čeka odgovore.
Takođe je naglasio da SAD trenutno imaju oko 600 vojnika angažovanih u misiji KFOR‑a i da predvode Regionalnu komandu Istok.
Regionalna komanda Istok doprinosi svakodnevnim aktivnostima KFOR‑a, uključujući patroliranja, vojne vežbe, kontakte s predstavnicima svih lokalnih zajednica te podršku projektima rekonstrukcije i ekonomskog razvoja.
Šta navodi Politico?
Prema pisanju Politica, poslednjih meseci Vašington je lobirao za smanjenje mirovne misije NATO‑a na Kosovu (KFOR), kako bi se zatvorila misija u Iraku i kako bi saveznici iz Indo‑Pacifika izostali sa godišnjeg samita alijanse koji se u julu održava u Ankari.
Ovaj izveštaj dolazi nakon što su prošle godine u evropskim državama postojala strahovanja da bi se SAD mogle potpuno povući iz Evrope. Američki sekretar odbrane, Pit Hegset, tada je poručio Evropi da se mora pripremiti na preispitivanje i eventualno smanjenje američke vojne prisutnosti, podseća RSE.
Potpuno povlačenje se ipak nije desilo, ali su SAD u oktobru najavile povlačenje dela trupa iz Rumunije, što je obrazloženo širim strateškim fokusom SAD‑a na Indo‑Pacifik.
SAD trenutno imaju 590 vojnika u okviru mirovne misije KFOR‑a.
U kontekstu zabrinutosti za eventualno povlačenje američkih trupa iz Evrope, američko Ministarstvo odbrane u martu 2025. godine reklo je za RSE da „za sada nema nikakvih promena u rasporedu snaga koje bi trebalo objaviti“.
Od oko 50.000 vojnika koliko je bilo raspoređeno 1999. godine, nakon završetka rata, danas u Kosovu deluje 4.767 pripadnika KFOR‑a iz 33 različite zemlje. Od tog broja, 590 su američki vojnici.
Kamp Bondstil, koji se nalazi kod Uroševca, i dalje je najveća američka vojna baza na Balkanu.
Kosovo smatra savez sa Sjedinjenim Državama ključnim, jer su SAD dale presudan doprinos njegovoj nezavisnosti i izgradnji državnih institucija, piše Radio Slobodna Evropa.
KFOR je treći sigurnosni odgovor na Kosovu, posle Policije Kosova i Misije EU za vladavinu prava (EULEX). Ova mirovna misija NATO‑a, piše dalje RSE, odgovorna je i za „sigurnost na granici između Kosova i Srbije“.
NATO je povećao prisustvo na Kosovu tokom 2023. godine, nakon rasta tenzija na severu Kosova, koji je većinski naseljen Srbima, a koje su kulminirale napadom na kosovsku policiju u Banjskoj kod Zvečana u septembru te godine.
