Nasilje nad ženama na Kosovu je u porastu, potvrđuju predstavnici institucija. Više od 2.000 prijavljenih slučajeva evidentirano je, kažu u Kosovskoj agenciji za rodnu ravnopravnost. Iz Osnovnog suda u Prištini – ogranka u Gračanici potvrđuju da je 30 odsto od ukupnog broja predmeta koje prime vezano za nasilje u porodici ili nasilje nad ženama. Predstavnice civilnog društva traže strože kazne za nasilnike.
Svakodnevni policijski izveštaji koji pristižu medijima potvrđuju da je porodično nasilje, u kojem su žene žrtve, u porastu. Međutim, bez obzira na prijave, isti izveštaji pokazuju i da tužioci nakon ispitivanja nasilnike najčešće puštaju na slobodu.
„Imamo više od 2.000 slučajeva nasilja nad ženama, to su sve prijavljeni slučajevi. Imamo i najveći broj u istoriji da su žene ubijene uprkos izrečenoj meri zabrane prilaska. To pokazuje tu kulturnu normu da žena još uvek ostaje talac porodice i još uvek je u tom krugu nasilja jer joj se nameće balansiranje između privatnog i profesionalnog života“, kaže Edi Gusia, izvršna direktorka Kosovske agencije za rodnu ravnopravnost, ne navodeći na koji period se odnosi ova brojka.
Sudija Borisavljević: 30 posto predmeta je nasilje u porodici ili nasilje nad ženama
Siniša Borisavljević, nadzorni sudija Osnovnog suda u Prištini – ogranka u Gračanici, iz iskustva potvrđuje da je nasilje nad ženama u porastu.
„Nažalost, mogu da kažem da je sada već 30 odsto primljenih predmeta vezano za neki vid nasilja u porodici ili nasilja nad ženama, što je veliko povećanje u odnosu na ranije godine. Zamislite, 70 odsto čine sva ostala krivična dela, a 30 odsto je vezano za nasilje, najviše u porodici ili u slučajevima gde su žrtve žene“, navodi Borisavljević.
Bratislav Trajković, komandir Policijske stanice u Gračanici, kaže da policija sprovodi zakon, ali da ostale nadležnosti ne zavise toliko od nje. Prijavljivanje se, kaže, tretira na poseban način, a postupak vode policijski službenici obučeni za slučajeve porodičnog nasilja.
„Od same prijave ovih slučajeva stvara se bezbedno okruženje za ceo postupak. Uzimaju se poverljive informacije kako bi se slučaj rešio i kako ne bi došlo do odavanja informacija van stanice. Sve zavisi od slučaja ili incidenta koji se desio, koje će se radnje preduzeti i kako će se postupati u daljem toku. Nema tolerancije prema ovakvim slučajevima. Policijski službenici moraju da budu nepristrasni kako bi se ceo slučaj završio na pozitivan način“, kazao je Bratislav Trajković na konferenciji koju je organizovala NVO „Žensko pravo“.
Žrtve često odustaju od prijave ili procesuiranja nasilnika
Govoreći o aktuelnim slučajevima, Trajković kaže da policija trenutno obrađuje nekoliko predmeta, kao i da je jednoj osobi produžen pritvor zbog nasilja i uznemiravanja žene. Odgovarajući na pitanje da li policija prati nasilnika i preduzima određene radnje kada žrtva odustane od prijave, Trajković kaže:
„Na primer, prijavite slučaj, pa nakon dva ili tri dana žrtva hoće da odustane. To ostaje u policijskoj stanici kao službena beleška i prati se dalje dešavanje, jer može u budućnosti da se pojavi ista takva prijava.“
Sudija Siniša Borisavljević potvrđuje da policija i takve slučajeve prosleđuje tužilaštvu, ali napominje da se neretko dešava da žrtva i tokom sudskog postupka odustane od gonjenja počinioca.
„U velikom broju slučajeva, možda čak i u više od polovine, žrtve dođu i kažu: ‘Ne, mi smo se sada pomirili, ne želim to.’ U pitanju je strah. Iz prakse i iskustva, kada pogledam jednu i drugu stranu, vidim da je u pitanju strah. Dolaze žene koje ne smeju da pogledaju u pravcu optuženog supruga“, kaže Borisavljević, ali naglašava da postupak i u takvim slučajevima ide dalje.
Anton Ndrecaj, zastupnik žrtava iz Centra za pravnu pomoć, napominje da se ovo pitanje tretira i u okviru novog zakona protiv rodno zasnovanog nasilja.
„To znači da u trenutku kada se žrtva povuče od optužbe, institucije – počev od policije, zastupnika žrtve, suda i tužilaštva – imaju obavezu da slučaj dovedu do kraja i donesu odluku, bez obzira na to da li se žrtva povukla ili ne. Ovo načelo je stupilo na snagu u novembru 2023. godine. Sada su već tri godine kako imamo ovaj zakon na snazi. Žrtva mora da ima zakonsku zaštitu“, naglašava Ndrecaj.
Civilno društvo traži odgovornost institucija i veće kazne za nasilnike
Ružica Simić, direktorka NVO „Žensko pravo“, podseća da praksa na Kosovu, ali i u regionu, pokazuje da žrtve koje su prijavile nasilje na kraju bivaju ubijene.
„To jeste odgovornost svih institucija. Zato smo mi danas ovde. Moramo svi da sarađujemo. Ne može samo policija, ne može samo tužilaštvo, ali ključna obaveza policije jeste da izvrši procenu bezbednosti žrtve. Od toga se kreće. Ako je tužilac odgovoran, on će odmah primiti žrtvu, razgovarati sa njom i proceniti situaciju. Što se tiče civilnog društva, mi znamo da je u tom trenutku potrebna psihološka podrška žrtvi, ali i procena njene bezbednosti“, kaže ona.
Gordana Đorić, predsednica Udruženja poslovnih žena „Avenija“, naglašava da se nasilnik ponovo ohrabruje da napada ženskog člana porodice jer su kazne veoma blage.
„Trebalo bi da svi zajedno donesemo zaključak da se promeni zakon i da kazne za nasilnike budu mnogo strože, ne samo zatvorske nego i novčane. Sigurna sam da bi se smanjio broj nasilja nad ženama. Sami ste rekli da se nasilje povećava i, nažalost, ima i mnogo više stradalih žena“, kaže Đorić.
Međutim, Edi Gusia iz Agencije za rodnu ravnopravnost smatra da novčane kazne nisu rešenje problema, već psihološki program za nasilnike koji bi se sprovodio unutar zatvorskog sistema.
Na današnjoj konferenciji bilo je reči i o seksualnom uznemiravanju, kao i o digitalnom nasilju. Komandir Policijske stanice u Gračanici Bratislav Trajković kaže da u ovom periodu nije bilo mnogo takvih slučajeva, ali da oni svakako mogu da se prijave nadležnoj policijskoj stanici. Napomenuo je da u okviru Kosovske policije postoje posebno obučeni službenici koji se bore protiv sajber kriminala.
