Ministar spoljnih poslova Marko Đurić upozorio je danas na sednici Saveta bezbednosti UN na ubrzani proces militarizacije koju Priština sprovodi na Kosovu i Metohiji i poručio da se to ne može posmatrati kao neutralan proces, jer se time menja bezbednosna ravnoteža, povećava neizvesnost, ali i rizik od eskalacija. Ministar je istakao da je prisutno jačanje takozvanih kosovskih bezbednosnih snaga, praćeno nabavkom modernog naoružanja.
“Takav razvoj događaja, posebno kada se sprovodi bez transparentnosti i bez punog poštovanja međunarodnih obaveza, podriva napore za održavanje stabilnosti i dovodi u pitanje kredibilitet postojećih bezbednosnih mehanizama. Dozvolite mi da stoga budem jasan: KFOR mora da ostane jedino legitimno i kredibilno bezbednosno prisustvo na terenu, u potpunosti u skladu sa svojim mandatom”, rekao je Đurić na sednici Saveta bezbednosti UN na kojoj se razmatra redovan šestomesečni izveštaj generalnog sekretara UN o radu UNMIK-a.
On je naglasio da u vreme rastuće globalne neizvesnosti i transformacije međunarodnog poretka, krhka stabilnost na Kosovu i Metohiji ne sme biti dovedena u pitanje. “U takvim okolnostima, samo KFOR može garantovati bezbednost na terenu. U kombinaciji sa netransparentnom saradnjom sa određenim akterima u regionu, ovi događaji izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Oni prete da naruše postojeće aranžmane, uključujući Vojno-tehnički sporazum iz Kumanova, što direktno utiče na stabilnost na terenu”, kazao je ministar spoljnih poslova.
Đurić ističe da uloga KFOR-a, kao primarnog i kredibilnog garanta bezbednosti za sve zajednice, ostaje suštinska. “Svakoj diskusiji o smanjenju broja ili kapaciteta mora se pristupiti sa krajnjim oprezom, jer preuranjene promene mogu destabilizovati krhku ravnotežu i ohrabriti one koji žele da promene činjenice na terenu silom ili pritiscima”, poručio je Đurić.
Pritisci na Srbe prevazilaze fizičke pretnje, pojačavaju se kroz administraciju
Ministar spoljnih poslova Srbije ukazao je danas na sednici Saveta bezbednosti UN da pritisci na Srbe sa kojima se suočavaju na Kosovu i Metohiji prevazilaze fizičke pretnje, već se pojačavaju kroz političke i administrativne odluke i dodao da se ranije postignuti sporazumi ne poštuju, a da je prošlo više od 13 godina od potpisivanja osnovnog Briselskog sporazuma, koji i dalje nije sproveden.
“Zakonodavne inicijative, poput nacrta zakona o strancima, izazvale su duboku zabrinutost među Srbima na Kosovu i Metohiji. Postojao je realan rizik da ljudi koji tamo žive i rade decenijama budu tretirati kao stranci, da izgube pravo na boravak, rad, pa čak i na to da ostanu bez svojih domova”, kazao je Đurić na sednici SB UN na kojem je predstavljen šestomesečni izveštaj UNMIK-a o situaciji na Kosovu.
Kako je istakao, takve mere nisu samo pravno sporne, već odražavaju širi obrazac pokušaja da se stvarnost preoblikuje administrativnim sredstvima. Istovremeno, dodao je šef srpske diplomatije, Srbi se suočavaju sa sve većim pravnim i administrativnim preprekama koje otežavaju svakodnevni život, od pristupa javnim uslugama do ostvarivanja osnovnih prava.
“U takvim okolnostima, od suštinske je važnosti da se pravda sprovodi na način koji je dosledan, nepristrasan i čvrsto utemeljen u vladavini prava. Međutim, svedoci smo brojnih slučajeva proizvoljnih i pravno spornih hapšenja Srba, često zasnovanih na nepouzdanim svedočenjima u vezi sa navodnim ratnim zločinima. U takvim postupcima, ne samo da je pravni osnov često upitan, već su i osnovna prava pritvorenih ozbiljno narušena. Umesto da doprinose pravdi i pomirenju, takve prakse stvaraju strah, ometaju povratak raseljenih lica i podrivaju pravnu sigurnost”, kazao je Đurić.
Srbi na Kosovu postaju “drugi”, izveštaj UNMIK-a ne spominje njihov tihi egzodus
Ministar Đurić poručio je na sednici Saveta bezbednosti UN o Kosovu da se pod politikom koju sprovodi Aljbin Kurti, Srbi na Kosovu i Metohiji sve više obeležavaju kao “drugi”, njihov identitet postaje razlog za život u strahu, kao i da je posebno zabrinjavajuće što izveštaj UNMIK-a ne pominje tihi, ali uporni egzodus Srba.
Đurić je, tokom obraćanja na sednici gde je predstavljen šestomesečni izveštaj UNMIK-a o situaciji na Kosovu, kazao da je u veoma kratkom vremenskom periodu, približno 20 odsto srpskog stanovništva napustilo Kosovo usled pritisaka. “To nije statistika. To je egzodus. I naša je zajednička odgovornost da ga zaustavimo. Svedoci smo stvarnosti u kojoj je sam identitet postao izvor nesigurnosti”, istakao je Đurić i dodao da se njihov identitet koristi kao osnov za ograničavanje prava kosovskih Srba, ograničavanje njihovog kretanja i targetiranje njihovih domova, imovine i verskih objekata.
Kako je naveo, proizvoljna hapšenja, napadi i administrativni pritisci nisu izolovani incidenti, već formiraju sistematski obrazac marginalizacije koji ne možemo i ne smemo ignorisati. Ujedinjene nacije, kako je rekao, nisu stvorene da bi ćutale pred nepravdom, već je njihova uloga da obezbede poštovanje međunarodnog prava i da zaštite pojedince i grupe kojima su uskraćena prava. Upravo iz tog razloga, naglasio je Đurić, ono što se danas dešava na Kosovu i Metohiji nije samo regionalno pitanje, već je pitanje zajedničke odgovornosti i test kredibiliteta međunarodnog poretka.
“Činjenice su duboko zabrinjavajuće. Samo u 2025. godini zabeležen je 137 etnički motivisani incident. Od početka ove godine, nova hapšenja i napadi su se nastavili. Ovi događaji ne ukazuju na slučajnost, već na obrazac pritisaka i klimu nekažnjivosti”, naglasio je šef srpske diplomatije.
Prisustvo UNMIK-a ne sme biti oslabljeno već ojačano, garancija prava Srba
Marko Đurić poručio je danas na sednici Saveta bezbednosti UN, na kojoj se razmatra redovan šestomesečni izveštaj generalnog sekretara UN o radu UNMIK-a, da prisustvo UNMIK-a i dalje predstavlja ključnu garanciju mira, stabilnosti i zaštite osnovnih ljudskih prava Srba na Kosovu, zbog čega prisustvo i uloga ove misije ne smeju biti oslabljeni već moraju biti ojačani.
“Srbija nije deo problema, mi smo deo rešenja”, poručio je Đurić u svom obraćanju. On je zahvalio generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniju Guterešu i njegovom specijalnom predstavniku Peteru Dueu na kontinuiranom angažovanju u sprovođenju mandata UNMIK-a, u skladu sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Đurić je poručio da Republika Srbija izražava posebnu zahvalnost svim pripadnicima Misije.
“U vreme kada se poziva na smanjenje budžeta UNMIK-a i izmenu njegovog mandata, Republika Srbija šalje jasnu i nedvosmislenu poruku: prisustvo i uloga ove Misije ne smeju biti oslabljeni, već moraju biti ojačani”, istakao je Đurić.
Kako je rekao, u aktuelnim okolnostima UNMIK nije samo relevantan, već je suštinski neophodan. “Njegov mandat, zasnovan na Rezoluciji 1244, nije u potpunosti sproveden. Ovo nije tehničko pitanje. Ovo je pitanje koje direktno utiče na bezbednost, prava i svakodnevni život ljudi na terenu. Republika Srbija ostaje čvrsto posvećena pružanju podrške takvoj ulozi. Svaka diskusija o njegovoj budućnosti mora biti strogo rukovođena realnošću na terenu, a ne pretpostavkama koje možda ne odgovaraju proživljenom iskustvu zajednica”, naveo je Đurić.
Due: Bitno da Beograd i Priština rade na postignutom, to uključuje i formiranje Zajednice srpskih opština
Specijalni predstavnik generalnog sekretara UN i šef Privremene administrativne misije Ujedinjenih nacija na KiM (UNMIK) Peter Due izjavio je danas da je bitno Beograd i Priština rade na onom što je postignuto u dijalogu, što uključuje i formiranje Zajednice srpskih opština.
Due, koji je pre tri meseca stupio na dužnost šefa misije, rekao je na početku sednice Saveta bezbednosti o šestomesečnom izveštaju generalnog sekretara UN o radu Unmik-a da se nada da će u skorije vreme doći do sastanka na visokom nivopu između predsednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija.
“Pozdravljam nedavno ostvaren napredak u dijalogu Beograda i Prištine pod okriljem EU, uključujući napore na sprovođenju Zakona o strancima. Važno je da Beograd i Priština iskoriste taj zamah, uključujući i unapređenjem sprovođenja postojećih sporazuma, među kojima je i osnivanje Asocijacije/Zajednice opština sa srpskom većinom. Nadam se da će u bliskoj budućnosti biti moguć sastanak na visokom nivou između predsednika Vučića i premijera Kurtija”, rekao je Due.
Ocenio je da su izbori krajem decembra na Kosovu sprovedeni u mirnoj atmosferi i uz učešće svih zajednica, ali da je došlo do zastoja u izboru novog predsednika privremenih institucija u Prištini. “Nadajmo se da razlike mogu da se prevaziđu i da će novi predsednik biti izabran bez novih parlamentarnih izbora. Time bi se pomoglo institucijama da ostanu fokusirane na širi javni interes i potrebe naroda”, rekao je on.
