Mentalno zdravlje čoveka oblikuje čitav spektar faktora, kako unutrašnjih tako i spoljašjih.
Genetika igra važnu ulogu, ali porodične okolnosti, društveni kontekst, intenzitet trauma i još čitav niz determinanti, odrediće našu psihičku vitalnost.
Za mentalno ustrojavanje ličnosti, najvažniji su period detinjstva i adolescencije.
Dr Nikola Lazović, dečji i adolescentski psihijatar kaže da je najvažnije za zdrav psihički razvo izgradnja odnosa poverenja sa roditeljima, i podvlači da su u tim godinama i fazama, devojčice te koje imaju mnogo više problema od dečaka.
“Svako vreme nosi svoje breme. Sada je definitivno bolja informisanost. Više se javljaju mladi, sada i onlajn putem” kaže dr Lazović i napominje da su ruralne sredine i dalje sklone stigmatizaciji za razliku od urbanih, te da roditelji teže prihvataju činjenicu o postojanju nekog problema, nego mladi.
A stigma je strašna i često dolazi iz neznanja.
“Psihjatrija nisu samo bolesti. Ima tu mnogo preventive, učenja socijalnih veština….Mnogo toga”.
Zanimljivo je da praksa pokazuje da su devojčice i adolescentkinje izloženije izazovima u tom periodu od dečaka i adoescenata. Istovremeno se više i javljaju za pomoć.
“Hrabrije su, pa se češće i javljaju za pomoć, pokazuje klinička praksa. A javljaju se najčešće zbog anksioznih poremećaja, depresije, krize, poremećaji raspoloženja, prilagođavanja” kaže naš sagovornik.
Napominje da su i društvena očekivanja ali i nadmetanje veći kada je reč o ženskoj omladini.
“Ona mora da bude lepa, zgodna, pametna, dobro obučena… Više se pažnje poklnja fori, a anje suštini”.
Sevremena tehnološka dostignuća su priča za sebe. Važna su jer digitalni svet je taj koji je mlaima doneo inforacije o vanosti brige o mentalnom zdravlju. Istovremeno, opasan je jer je polje za kontrolu jako teškog sajber nasilja. On ujedno I podiče taj nezdrav tkmičarski duh posredstvo društvenih mreža, ali I ume da razvije zavisnost. Jednom rečju I blagoslov I proletstvo.
Iako je za medicinu i psihologiju još uvek rano da se jasno odrede prema ovim fenomenima, ipak već sada možemo jasno nazreti kako virtuelni svetovi utiču na mentalno zdravlje. Tu posebnu pažnju moramo posvetiti deci i omladini, upozorava i prof. dr Jelena Minić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut.
“Još uvek nemamo iskustvo. Za neke ranije događaje i dešavanja, imali smo iskustvo prethodnih generacija, pa smo na njega mogli da se pozovemo. Ovo je nešto potpuno novo i još se upoznajemo sa prednostima kao i sa posledicama” kaže Minić.
Danas možemo reći da je depresija najčešći, ali često strahovito ignorisan problem među ljudima. Tiha je, postepeno se razvija, a zbog stereotipnog razmišjanja da je depresija tuga ili melanholija, ona ume da bude prisutna jako dugo, a da je niko ne prepozna jer nije samo tuga signal njenog prisustva.
„Depresija spada u grupu poremećaja raspoloženja. Odlikuju je osećaj tuge i to jeste njeno osnovno obeležje, ali postoji još niz stvari koje ukazuju na to da osoba boluje od depresije“ upozorava dr Igor Milosavljević, specijalista psihijatrije mitrovačkog KBC-a.
On podvlači da je jako važno napraviti jasnu razliku izmeću tuge, kao normalnog osećanja koje ima vremensko ograničenje i depresije, koja je ozbiljno stanje i zahteva lečenje.
Faktora koji utiču na nas je mnogo, ali šta god da nas muči, leka ima. Ponekad je to samo dobar aktivan razgovor sa stručnim licem, a ponekad i medikamentozna trapija.
Šta god da je, javite se i ne trpite nešto što ne morate.
Ovaj sadržaj Radio Mitrovica sever realizuje u saradnji sa Populacionim fondom Ujedinjenih acija.