Pravo na život, slobodu i sigurnost. Pravo na slobodu mišljenja, govor, veru…Pravo na rad, obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, pravo na fer suđenja, slobodu kretanja, imovinu… Ovo su samo neki od članova Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.
Danas se obeležava Međunarodni dan ljudskih prava koji bi trebalo da podseti na važnost poštovanja ljudskih prava ali i da ukaže na njihovo kršenje.
Takođe, da promoviše toleranciju, jednakost i pravdu.
Srbima na Kosovu su mnoga od ovih prava ugrožena. Hapse se zbog izražavanja mišljenja, promovisanja nacionalnih simbola. Iako je predviđeno zakonom – pravo na rad u kosovskom sistemu im nije potpuno omogućeno, a pitanje obrazovanja i zdravstva je takođe upitno. Verski objekti su godinama uzad bili meta napada. Tendencije da se neki sruše i dalje postoje.
„Srbi se svakodnevno na Kosovu suočavaju sa različitim oblicima diskriminacije. Od upotrebe jezika, do sijaset drugih stvari. To pokazuje da su zapravo kosovske institucije šampioni u neispunjavanju vlastitih obaveza i nepoštovanja sopstvenog Ustava i sopstvene zakonske regulative. Mi danas obeležavamo Međunarodni dan ljudskih prava i on je negde u senci na Kosovu zbog kršenja osnovnih ljudskih prava, naročito Srba na severu“, kaže za Kim istoričar Aleksandar Gudžić.
On napominje da se na severu Kosova „od strane kosovske policije sprovodi demonstracija sile i zastrašivanje tamošnjeg stanovništva“.
Na pitanje po kom osnovu onda kosovski zvaničnici govore o „naprednoj demokratiji i najvećim pravima Srba kao manjine u Evropi“, Gudžić odgovara da su osnova svega Ustav i zakoni Kosova koji to predviđaju ali je sporna njihova primena u praksi.
„Dakle, jedno je papir, jedno je zakonska regulativa a drugo je spremnost institucija da poštuju svoje zakone i svoju zakonsku regulativu i svoj Ustav, a toga na Kosovu nema“, podsetio je istoričar.
Đorić: Hapšenja bez osnova
Gordana Đorić, predsednica Udruženja poslovnih žena „Avenija“ smatra da se od završetka rata na Kosovu prava Srba ugrožavaju u brojnim segmetnima. Razlog za to je, kako veruje, nepostojanje vladavine prava.
„Kad ne postoji vladavina prava onda je normalno da su prava građana ugrožena a najviše nevećinskih zajednica – Srba. Od korišćenja jezika našeg. Svakodnevno možete da vidite da nema istaknuto u državnim institucijama do zapošljvanja, onih deset posto (zakonom predviđena minimalna kvota u javnim institucijama) je trebalo da se ispuni i da se naši ljudi zaposle ljudi iz nevećinskih zajednica. Da ne govorimo o predmetima i sudskim predmetima, o uzurpiranoj imovini, o hapšenjima naših ljudi“.
Hapšenje i optužnice Srba za počinjene ratne zločine za nju je posebno problematično.
„To je strašno. Hapse se na osnovu izjave nekih svedoka. U većini slučajeva kada naši Srbi posle dugogodišnje borbe ostvare pravo na svoju imovinu, da im se ta imovina vrati, onda se nađu neki ljudi da ih optuže za ratne zločine. Ratni zločini ne zastarevaju i onda to im je izgleda pravilo i onda pohapse naše ljude“.
Đoriće ukazuje i na, kako je navela, činjenicu da Srbima na Kosovu institucije uskraćuju pravo na rad. Od rata Srba nema u javnim preduzećima, poput Termoelektrane Obilić gde je nekada veliki broj Srba radio.
Čak i zakonom predviđena minimalna kvota od 10% zaposlenih u javnim institucijama nije ispunjena.
„Treba pitati institucije zašto nisu dozvolili i zašto ne sprovode svoje zakone. Jer po zakonu mi imamo pravo ali nam to pravo oni uskraćuju zato što političari, predstavnici zakona oni krše svoje zakone, oni ne sprovode svoje zakone i zato smo tu gde jesmo“, kazala je Đorić.
Međunarodni dan ljudskih prava obeležava se 10. decembra.
Na ovaj dan 1948. godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima – prvi univerzalni dokument koji garantuje osnovna ljudska prava i slobode za sve ljude, bez obzira na rasu, pol, nacionalnost, jezik, veru ili bilo koji drugi status.
