Ministarstvo unutrašnjih poslova Kosova održalo je juče u Severnoj Mitrovici okrugli sto posvećen kampanji informisanja o primeni Zakona o vozilima i Zakona o strancima. Sastanku, međutim, nije prisustvovao deo nevladinih organizacija sa severa Kosova, koje su ranije saopštile da neće učestvovati na ovom skupu.
Kako su tada obrazložili, odbili su da učestvuju u procesu koji, prema njihovim rečima, nije konsultativan, već se svodi na jednostrano informisanje o već donetim odlukama. Istovremeno su ocenili da poziv upućen svega nekoliko dana pre početka pune primene zakona ne predstavlja stvarni poziv na dijalog, već pokušaj da se naknadno legitimišu odluke koje bi, kako tvrde, mogle imati ozbiljne posledice po prava velikog broja građana.
Sastanak na severu Kosova zakazan je i održan svega četiri dana pred, kako je najavljeno, punu implementaciju Zakona o strancima i Zakona o vozilima.
Na okruglom stolu učestvovali su generalni sekretar MUP-a Genc Metaj, šefica kabineta ministra Jeta Telja, generalni direktor Agencije za registraciju građana Jetmir Haziri, visoki zvaničnici Kosovske policije, predstavnici MUP-a, kao i deo organizacija civilnog društva, saopštio je kosovski MUP.
Tokom sastanka, šefica kabineta ministra Telja istakla je da je cilj ovog susreta „direktno informisanje“ nevladinih organizacija, uključujući i one koje predstavljaju nevećinske zajednice, o kampanji koju MUP sprovodi u vezi sa ova dva zakona.
Ona je naglasila da se ne radi o novim zakonima, poručivši da je Zakon o strancima na snazi od 2013. godine, dok je Zakon o vozilima na snazi od 2017. godine. Ipak, kako kaže, institucije sprovode informativnu kampanju „kako bi građani, strani posetioci i stranci koji ulaze na Kosovo bili upoznati sa svojim pravima i zakonskim obavezama“.
„U okviru unapređenja usluga i njihovog približavanja građanima, Ministarstvo unutrašnjih poslova istovremeno je radilo i na decentralizaciji usluga. Tako će, pored Prištine, mogućnost podnošenja zahteva za dozvolu boravka biti omogućena i u još tri regiona – Severnoj Mitrovici, Gnjilanu i Prizrenu – kako bi svi oni na koje se odnosi Zakon o strancima, uključujući i opštine na severu, imali lakši i brži pristup ovim uslugama“, poručila je Tela.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova su ujedno „izrazili razočaranje“ zbog toga što su pojedine organizacije civilnog društva iz srpske zajednice odlučile da bojkotuju ovaj informativni sastanak.
Time je, kako tvrde, „propuštena prilika da se doprinese informisanju zajednica koje predstavljaju“, ali i da se učestvuje u diskusiji o primeni pomenutih zakona.
Iz MUP-a su poručili da će nastaviti da organizuju informativne sastanke radi „otvorene komunikacije“ sa građanima i organizacijama, pozivajući građane da ne nasedaju na dezinformacije i da tačne informacije prate putem zvaničnih kanala Ministarstva unutrašnjih poslova i Kosovske policije.
Zvaničnici MUP-a su ovom prilikom posetili i službenike zadužene za prijem zahteva u vezi sa primenom Zakona o strancima u Opštini Severna Mitrovica, nakon 15. marta.
Pet NVO sa severa odbile sastanak
Poziv za učešće na okruglom stolu Ministarstvo unutrašnjih poslova upućen je svega nekoliko dana pred najavljenu punu primenu Zakona o strancima i vozilima.
Nevladine organizacije sa severa Kosova saopštile su da zbog toga nisu prisustvovale sastanku, ocenjujući da proces nije bio suštinski konsultativan, već sveden na informisanje o već donetim odlukama.
Kako su naveli, poziv upućen neposredno pred početak primene zakona ne predstavlja stvarni dijalog, „već pokušaj da se naknadno opravdaju odluke“ koje bi, prema njihovoj oceni, mogle imati ozbiljne posledice po prava velikog broja građana.
Predstavnici civilnog društva ističu da su u više navrata izrazili spremnost da učestvuju u pravovremenim i sadržajnim konsultacijama kako bi ukazali na moguće posledice koje bi primena ovih zakona, u sadašnjem obliku, mogla imati na svakodnevni život građana, kao i da ponude konkretna rešenja, ali da, kako kažu, takav proces nikada nije uspostavljen.
Dodaju i da bi učešće na sastanku u ovakvim okolnostima značilo davanje legitimiteta procesu koji, kako ocenjuju, nije ni transparentan ni inkluzivan, zbog čega organizacije civilnog društva ne žele da učestvuju u postupcima koji se svode na formalno ispunjavanje procedure, dok se istovremeno uvode zakonska rešenja za koja smatraju da produbljuju pravnu nesigurnost i diskriminaciju
