Bivši komandant NATO u Evropi Vesli Klark izjavio je na haškom suđenju bivšem vođi OVK Hašimu Tačiju, optuženom za ratne zločine na Kosovu i u Albaniji 1998-99, da Tači tada nije kontrolisao OVK i da je bio politička ličnost.
U pisanoj izjavi, uvedenoj u dokaze, Klark je tvrdio i da Tači nije imao motiv za nasilje nad Srbima u leto 1999. pošto su se srpske snage povukle sa Kosova.
Po Klarku, to nasilje je bilo posledica mržnje, osvete i krvnih sporova i nije ga dirigovalo vodjstvo OVK.
Klark je ocenio i da OVK nije bila dobro integrisana od vrha do dna, odnosno organizovana vojska.
Tačijev uticaj na vojnike OVK, američki general je nazvao nepostojećim, usled Tačijevog ograničenog vojnog iskustva.
U nastavku sudjenja, general Klark odgovara na pitanja Tačijevog branioca Luke Mišetića.
Optužnica u 10 tačaka tereti Tačija, Kadrija Veseljija, Redžepa Seljimija i Jakupa Krasnićija za: progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, prisilni nestanak, mučenje (dve tačke) i ubistva (dve tačke).
Pripadnici OVK počinili su zločine nad približno 407 pritvorenika, od kojih su najmanje 102 ubijena, od marta 1998. do septembra 1999, piše u optužnici.
U optužnici je identifikovano 75 žrtava – 51 srpska, 23 albanske i jedna romska.
Šest tačaka optužnice tereti Tačija (56), Veseljija (57), Seljimija (53) i Krasnićija (74) za zločine protiv čovečnosti, a četiri tačke za ratne zločine.
Prema optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu.
