Kosovo rizikuje da do kraja godine ne dobije 166 miliona evra iz Plana rasta Evropske unije ukoliko ne formira funkcionalne institucije i ne sprovede reforme koje su uslov za korišćenje tih sredstava, ocenjuje viši istraživač Kosovskog instituta za pravosuđe (KIP) Naim Jakaj.
U intervjuu za Ekonomia Online, Jakaj kaže da su posledice dugotrajnog institucionalnog zastoja ozbiljne, ocenjujući da je tokom poslednje dve godine na Kosovu došlo do, kako je naveo, „urušavanja ustavnosti, zakonitosti i demokratskog procesa“.
Dodaje da je Kosovo do kraja juna već izgubilo više od 50 miliona evra, dok za period od juna do kraja decembra postoji rizik da ne dobije dodatnih 166 miliona evra iz Plana rasta.
„To je prvenstveno zbog toga što nemamo legitimne i zakonite institucije, jer veliki deo aktivnosti i mera koje treba preduzeti kako bi ta sredstva stigla na Kosovo mora biti sproveden uz funkcionalnu Skupštinu i novu, legitimnu i zakonitu vladu“, napominje Jakaj.
Naglašava da među uslovima za povlačenje sredstava ima usvajanja zakona i različitih strategija, kao i obezbeđivanja punog sastava pojedinih kolegijalnih i individualnih institucija.
„Ukoliko nemamo ove institucije, posledice po zemlju biće teške, a u nekim pitanjima i nepopravljive“.
Na pitanje da li bi Kosovo moglo da dobije sredstva iz Plana rasta ukoliko se Skupština konstituiše, ali potom ode na nove izbore zbog neuspeha u izboru predsednika, Jakaj je rekao da takva mogućnost postoji.
Najbitnije je, kaže, da Skupština i vlada, pre eventualnog raspuštanja Skupštine, uspeju da ispune što veći deo obaveza predviđenih Planom rasta.
„Kosovo može da dobije sredstva iz Plana rasta, da se ta sredstva isplate vladi i drugim institucijama, ali samo u slučaju da ta Skupština i legitimna i zakonita vlada koja iz nje proistekne uspeju da usvoje veliki deo određenih zakona za koje Plan rasta predviđa zahteve“.
Ipak, upozorio je da bi rokovi bili veoma kratki i da bi institucije morale da rade intenzivno kako bi ispunile postavljene uslove.
„Ne mogu se ove stvari završiti uobičajenim radom, već je potrebno izuzetno angažovanje, u kojem bi i vlada, i Skupština, i druge institucije morale da rade neprekidno“, rekao je on.
Skupština Kosova je 13. februara 2026. godine usvojila međunarodne sporazume sa Evropskom unijom u okviru Plana rasta, kojima je za Kosovo predviđeno više od 880 miliona evra.
Prema ranijim navodima ministra finansija u tehničkom mandate Hekurana Muratija, jedna trećina tog iznosa odnosi se na grantove, dok je 629 miliona evra predviđeno u obliku kredita. Sredstva se, kako je naveo, oslobađaju u skladu sa reformama koje Kosovo sprovodi.
Sporazum je u Skupštini usvojen sa 104 glasa za, dok je pet poslanika Srpske liste bilo uzdržano.
Evropska unija je krajem 2023. godine za zemlje Zapadnog Balkana odobrila paket od šest milijardi evra u okviru Plana rasta. Sredstva su namenjena za period od 2024. do 2027. godine, dok je njihovo korišćenje na Kosovu, prema navodima Ekonomia Online, već mesecima otežano zbog institucionalne blokade.
