Posle odluke suda da poništi odluku o raspuštanju skupštine u Prištini, politikolog Ognjen Gogić ocenjuje da je ishod u rukama Aljbina Kurtija, a da bi produžena institucionalna blokada mogla dodatno da pogorša pravnu nesigurnost i položaj srpske zajednice na Kosovu i Metohiji.
Politička kriza u Prištini ulazi u novu fazu pošto je ustavni sud poništio odluku Vjose Osmani o raspuštanju skupštine i raspisivanju izbora, čime je čitav proces vraćen u parlament. U narednih mesec dana odlučivaće se da li postoji većina za izlazak iz institucionalnog zastoja ili će uslediti novi izbori.
Politikolog Ognjen Gogić kaže da je u ovom trenutku ključna odluka u rukama Aljbina Kurtija, koji će, kako ocenjuje, u dodatnom roku procenjivati šta mu politički više odgovara.
“Odluka je u Kurtijevim rukama. Dakle, on ima u svojim rukama ono što se kaže i nož i pogaču”, smatra Gogić.
Podseća da 4. aprila ističe mandat aktuelnoj predsednici Vjosi Osmani i da bi posle toga funkciju vršioca dužnosti predsednika preuzela predsednica parlamenta Aljbuljena Hadžiju, što bi, prema njegovim rečima, Samoopredeljenju otvorilo dodatni prostor za kontrolu institucija u prelaznom periodu.
Kurti kupuje vreme, opozicija čeka svoju šansu
Gogić smatra da Kurti za sada ne pokazuje stvarnu spremnost za dogovor sa opozicijom, iako je bez njene podrške ili bar kvoruma teško doći do izbora predsednika.
“Ono što on za sada ne pokazuje to je spremnost da pregovara sa opozicijom i da pravi neke kompromise”, naveo je Gogić.
Objašnjava da Kurtijeva koalicija ima 66 poslanika, što bi bilo dovoljno za izbor predsednika u trećem krugu, ali da je do tog kruga potrebno obezbediti prisustvo dovoljnog broja poslanika u sali.
Prema njegovoj oceni, opozicija ima jasan politički interes da ne pomogne izbor predsednika i da tako otvori put novim izborima.
“Oni apsolutno nemaju interes da Kurtiju bacaju pojas za spasavanje”, kaže Gogić.
Dodaje da bi novi izbori mogli da promene odnos snaga, jer, kako ocenjuje, ne bi bio ponovljen scenario iz prethodnog izbornog ciklusa, kada je veliki odziv dijaspore išao naruku Samoopredeljenju. Posebno ukazuje na mogućnost da se Vjosa Osmani ponovo aktivnije uključi u stranačku politiku i tako postane ozbiljan izazivač Kurtiju.
Gogić smatra i da postoji mogućnost da Kurti namerno uđe u novi izborni ciklus kako bi u institucionalnom vakuumu duže zadržao kontrolu.
“Moguće je da će zapravo da on vrlo svesno Kosovo uvede u jedan novi izborni ciklus, da bi onda u tom vakuumu jednostavno imao vlast i donosio neke sporne odluke”, upozorio je Gogić.
Pravna nesigurnost i dodatni pritisci na Srbe
Govoreći o posledicama krize, Gogić ocenjuje da ona za srpsku zajednicu ima dvostruko značenje. S jedne strane, kaže, ponekad Srbima odgovara kada se albanske stranke bave međusobnim odnosima, ali s druge strane produžena kriza dodatno urušava pravni poredak i pravnu sigurnost.
“To sve dovodi do tog urušavanja pravnog poretka, vladavine prava, pravne sigurnosti”, naglasio je Gogić.
Kaže da se to već vidi u primeni zakona o strancima i vozilima, kao i u sprovođenju najavljenih olakšica za Srbe kada je reč o dokumentima i boravišnim dozvolama. Po njegovim rečima, u praksi se pokazalo da institucije nisu u potpunosti spremne da obrade sve zahteve i da se dogovoreno primenjuje neujednačeno.
“Ispostavilo se zapravo da se to selektivno primenjuje i da nisu do kraja te olakšice dosledno ustanovljene”, ukazao je Gogić.
Posebno ističe da je pitanje ovlašćenja za upravljanje vozilima i dalje nerešeno, kao i da pojedini građani već zbog toga odustaju od korišćenja svojih automobila, dok policija na terenu propise primenjuje različito.
Rizik od “preusmeravanja” krize
Gogić upozorava da politička kriza u Prištini uvek nosi rizik da se pažnja sa unutrašnjih problema preusmeri na Srbe ili na Srbiju.
“Taj rizik apsolutno postoji”, rekao je Gogić, uz ocenu da bi u slučaju nove predizborne kampanje Kurti mogao da zauzme još tvrđi stav kako bi pokazao političku doslednost.
Govoreći o međunarodnim akterima, Gogić ocenjuje da su se oni u velikoj meri povukli iz neposrednog upravljanja političkim procesima u Prištini i da sve više prepuštaju albanskim strankama da same rešavaju krizu, što, kako kaže, za sada ne daje rezultat.
Kada je reč o dijalogu Beograda i Prištine, Gogić smatra da njegov nastavak zavisi od toga da li će u Prištini postojati institucije u punom mandatu.
Ako bi usledili novi izbori i tehnički mandat, uslovi za nastavak dijaloga na visokom nivou ne bi postojali, ali bi obaveze iz već postignutih dogovora, posebno onih koje se tiču dokumenata i boravišnih dozvola, morale da se sprovode.
Prema njegovoj oceni, upravo će istek roka od tri meseca za pribavljanje kosovskih dokumenata pokazati koliko su dogovorene olakšice zaista sprovodive i da li će deo ljudi posle 15. juna ostati sa nerešenim statusom.
