Kosovski institut za pravosuđe izrazio je duboku zabrinutost zbog prekida konstitutivne sednice Skupštine Kosova, s obzirom na to da se približava ustavni rok za njeno konstituisanje. Vršilac dužnosti predsednika sazvao je sednicu tridesetog dana, pružajući političkim strankama dovoljno vremena za postizanje dogovora o novim institucijama. Međutim, izostanak političkog dogovora ne može poslužiti kao opravdanje za blokiranje rada Skupštine i ugrožavanje ustavnog poretka.
Sednica je započela u skladu sa utvrđenim dnevnim redom: utvrđen je kvorum, poslanici su položili zakletvu, a usvojen je i izveštaj Ad hok komisije za utvrđivanje kvoruma i mandata. U trenutku kada je Skupština trebalo da, bez odlaganja pređe na izbor svojih rukovodećih tela, konstitutivna procedura se pretvorila u forum za političke izjave i pregovore o izboru predsednika Kosova.
Zahtev vršioca dužnosti premijera Aljbina Kurtija za dodatnim vremenom za razgovore sa parlamentarnim strankama, kao i odluka predsedavajućeg Avnija Deharija da prekine sednicu, nemaju utemeljenje u prirodi i svrsi konstitutivne sednice. Prema članu 9, stav 3 Poslovnika Skupštine, tokom konstitutivne sednice se ne vodi rasprava. Shodno tome, ova sednica se ne može koristiti za političke diskusije, zahteve koji izlaze iz okvira utvrđenog dnevnog reda, niti za uslovljavanje konstituisanja Skupštine postizanjem dogovora o drugim pitanjima.
Izbor predsednika je pitanje od izuzetnog ustavnog značaja. Međutim, to je poseban proces koji se ne može postaviti kao preduslov za konstituisanje Skupštine. Skupština se najpre mora konstituisati u skladu sa Ustavom, Poslovnikom i odlukama Ustavnog suda. Politički pregovori se mogu i treba da se vode van skupštinskog zasedanja, bez držanja najvišeg predstavničkog tela kao taoca.
Ustavni sud je jasno utvrdio obavezu narodnih poslanika da obezbede konstituisanje Skupštine u roku od trideset dana. To nije samo smernica niti stvar političke volje, već ustavna obaveza koju moraju poštovati svaki poslanik i organi koji predsedavaju sednicom. Činjenica da Ustav i odluke Suda izričito ne navode pravne posledice neuspeha da se Skupština konstituiše u tom roku ne daje za pravo da se taj rok prekrši.
Odsustvo predviđene sankcije ne čini kršenje Ustava zakonitim. Naprotiv, pokušaj da se ova praznina iskoristi za dobijanje na vremenu predstavljao bi neustavan čin, kršenje vladavine prava i nastavak opasne prakse opstruisanja institucija. Ustav se ne primenjuje samo kada je propisana kazna; on se mora poštovati jer je najviši pravni akt Republike.
Političke stranke su imale priliku da pregovaraju i traže dogovore. Odbijanje PDK-a i AAK-a da formiraju koaliciju, kao i izostanak rezultata sastanaka između LVV-a i LDK-a, predstavljaju politička dešavanja koja ne mogu izmeniti ustavnu proceduru za konstituisanje Skupštine. Nijedna stranka niti poslanik ne mogu uslovljavati ispunjenje ustavne obaveze ishodom političkih pregovora.
Institut za pravosuđe Kosova (IKD), poziva na hitan nastavak sednice i okončanje konstituisanja Skupštine u okviru ustavnog roka – bez rasprava, proceduralnih improvizacija ili političkih uslovljavanja. Svaki minut izgubljen ovog poslednjeg dana približava Kosovo novom kršenju Ustava. Poslanici danas nisu položili zakletvu da bi služili stranačkim kalkulacijama, već da bi poštovali Ustav i zakon.
