Predsednik Alijanse za budućnost Kosova, Ramuš Haradinaj, tvrdi da je kosovski premijer Aljbin Kurti radio „prema instrukcijama ili željama neprijatelja Kosova“, navodeći Rusiju i Srbiju.
Haradinaj je u intervjuu za televiziju T7, u emisiji „Frontal“, rekao da je Kurti „intenzivno radio na tome da promeni temelje onoga što je na Kosovu stvoreno velikim trudom, ali ne u korist Kosova“.
„Sva ova dešavanja su agenda. Napao je temelj vrednosti slobode“, rekao je Haradinaj.
On je optužio Kurtijevu vladu i da je nanela štetu ekonomiji.
„Oštetio je i ekonomiju. Mnogi danas iznose investicije iz zemlje. Albanija kaže da je Kosovo najveći strani investitor. Tamo je 700 miliona sa Kosova. Ostavio je Kosovo bez energetske moći, nije dozvolio da se proizvodi električna energija“, rekao je Haradinaj.
Dodao je i da je Kurti „uništio odnose sa bezbednosnim saveznicima“.
„Ako nastavimo ovako da nabrajamo, vidi se da je radio po instrukcijama ili željama neprijatelja Kosova, Rusije, Srbije, onih koji nam ne žele dobro“, kazao je Haradinaj.
Haradinaj je danas na Fejsbuku izneo i dodatne optužbe na račun Kurtija, navodeći da je „Kurtijev srpski ministar rekao da je za svog neprijatelja Aljbina Kurtija dao 24 hektara manastiru Dečani“.
„Šta je u kući, dete kaže“, napisao je Haradinaj.
Međutim, reč je o odluci Ustavnog suda Kosova iz 2016. godine, kojom je manastiru Visoki Dečani potvrđeno pravo na zemljište. Sprovođenje te odluke kosovska vlada naložila je tek 2024. godine, pod međunarodnim pritiskom, u vreme kada je Kosovo nastojalo da postane član Saveta Evrope.
Članstvo je tada, između ostalog, uslovljeno sprovođenjem odluke o povraćaju zemljišta, što je navedeno u izveštaju specijalne izvestiteljke Dore Bakojanis.
Izjava jedinog srpskog ministra u kosovskoj vladi u nedavnom intervjuu za Goraždevac, kojom je sebi pripisao zasluge za to što je Kosovo posle osam godina sprovelo sopstvenu odluku Ustavnog suda, uz tvrdnju da mu je Aljbin Kurti kazao da će zemlju vratiti ovom drevnom manastiru pod zaštitom UNESCO-a zbog njega, pokrenula je lavinu reakcija u albanskoj javnosti juče i danas.
Opozicioni lideri odmah su izašli sa teškim optužbama na račun Kurtija, nakon čega su reagovali i kosovska vlada i sam Rašić, uz objašnjenje da je ovaj zvaničnik sve pomešao sa posetom patrijarha Porfirija Kosovu. Pritom je zanemarena izjava samog Aljbina Kurtija iz 2024. godine, kojom je potvrdio da je sprovođenje odluke bilo uslovljeno potencijalnim članstvom Kosova u Savetu Evrope, odnosno evropskim integracijama, ali i činjenica da je reč upravo o odluci Ustavnog suda.
Kosovo se najverovatnije nalazi pred novim izborima, koji će biti peti za nešto više od godinu dana a treći parlamentarni. Uprkos ekspresnom formiraju vlade i skupštine za jedno popodne, nakon što ih gotovu godinu dana nije imalo, kosovska predsednica Vjosa Osmani dekretom je raspustila Skupštinu nakon neuspeha da se izabere predsednik do 5. marta i konsultovala se sa strankama o datumu vanrednih izbora. Politički lideri su se nekoliko puta sastajali kako bi postigli konsenzus, ali bez uspeha, dok je potez predsednice Kosova ocenjen kao neustavan.
