Odbrana bivšeg vođe OVK Hašima Tačija, optuženog za ratne zločine na Kosovu i u Albaniji, 1998-99, ima teškoća u dovođenju svedoka pred specijalni sud u Hagu zbog čega je sudsko veće, posle otkazivanja današnjeg zasedanja, pozvalo branioce da učine sve da izbegnu dalja odlaganja suđenja.
Branioci su, međutim, potvrdili da će sredinom novembra, kao poslednji svedok, iskaz u odbranu Tačija dati bivši komandant NATO u Evropi Vesli Klark (Wesley Clark).
Tačijeva odbrana do sada je, od početka svog dokaznog postupka, 15. septembra, pred sudije izvela četiri svedoka – bivše američke diplomate Džejmsa Rubina (James) i Džoka Kovija (Jock Covey), američkog pravnika Pola Vilijamsa (Paul Williams) i britanskog diplomatu Džona Dankana (John Duncan).
Kovi je svoje svedočenje završio početkom oktobra, a za danas je prvobitno bio zakazan iskaz sledećeg svedoka Tačijeve odbrane.
Ranijom pisanom odlukom, sudije su, međutim, bile primorane da otkažu današnje zasedanje pošto ih je Tačijeva odbrana obavestila da “nema svedoka na raspolaganju”.
Suđenje bi, po odluci raspravnog veća koja je usledila, trebalo da bude nastavljeno 3. novembra, ali ni to nije sigurno.
U poslednjoj objavljenoj odluci, veće je, naime, naznačilo da je Tačijeva odbrana za 3. novembar najavila jednog svedoka, ali da “nije sigurno da će taj svedok zaista moći da svedoči tokom te sedmice”.
Tačijev branilac Luka Mišetić prethodno je zatražio da tog svedoka sud primora obavezujućim nalogom da svedoči, pošto je on odbio da to dobrovoljno učini.
U podnesku odbrane bilo je navedeno da je taj svedok ranije dao izjavu tužilaštvu o navodnom Tačijevom učešću u zločinu navedenom u optužnici, ali da su tužioci naknadno odustali od namere da ga izvedu pred sudije.
Tužilaštvo se nije usprotivilo zahtevu Tačijeve odbrane da sud tog svedoka obaveže da svedoči, ali je naglasilo da je svedok trenutno u “trećoj zemlji” čiji se stav da svedok može svedočiti isključivo dobrovoljno.
Sudsko veće predsedavajućeg Čarlsa Smita (Charles Smith) upozorilo je, u takvoj situaciji, Tačijevu odbranu da je njen zadatak da obezbedi svedoke i nesmetan tok suđenja.
Tačijeva odbrana je ranije najavila da će imati 12 svedoka, ali je, u međuvremenu, odustala od plana da tri svedoka izvede pred sud u Hagu.
Zbog teškoća Tačijeve odbrane u dovođenju svedoka, veće je već produžilo rok za okončanje njenog dokaznog postupka sa 14. novembra na sedmicu koja počinje 17. novembra.
Kako je advokat Mišetić najavio, ta nedelja biće potpuno posvećena iskazu poslednjeg svedoka Tačijeve odbrane, penzionisanog američkog generala Veslija Klarka.
Klark je bio učesnik u pregovorima u Rambujeu, početkom 1999. godine, a potom je, kao komandant NATO u Evropi, zapovedao vazdušnim napadima Alijanse na SR Jugoslaviju od 24. marta do 10. juna te godine.
Kontakte sa Tačijem, general Klark je imao i tokom pregovora o demilitarizaciji OVK u leto 1999.
Klark je za svedočenje isključivo o tim temama dobio odobrenje vlade SAD, čiji će predstavnici prisustvovati njegovom iskazu pred sudom u Hagu.
Zajedno sa Tačijem, za zločine nad Albancima, koje je OVK proglasila za “kolaboracioniste”, Srbima i Romima u više od 40 pritvora na Kosovu i u Albaniji, optuženi su još Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići.
Dokaze odbrane izvodiće, pored Tačija, samo Krasnići, dok se od optužbi neće braniti Veselji i Seljimi koji su ocenili da tužioci nisu dokazali njihovu krivicu.
Optužnica u 10 tačaka tereti Tačija (56), Veseljija (57), Seljimija (53) i Krasnićija (74) za: progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, prisilni nestanak, mučenje (dve tačke) i ubistva (dve tačke).
Pripadnici OVK počinili su zločine nad približno 407 pritvorenika, od kojih je najmanje 102 ubijeno, od marta 1998. do septembra 1999, piše u optužnici.
U optužnici je identifikovano 75 žrtava – 51 srpska, 23 albanske i jedna romska.
Šest tačaka optužnice tereti Tačija, Veseljija, Seljimija i Krasnićija za zločine protiv čovečnosti, a četiri tačke za ratne zločine.
Prema optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići bili su učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Cilj tog zločinačkog poduhvata bilo je preuzimanje kontrole nad celim Kosovom nasiljem nad svima koje je OVK smatrala “protivnicima”.
Kao saučesnici u zločinačkom udruženju, u optužnici su navedeni i oficiri OVK: Azem Sulja, Ljah Brahimaj, Fatmir Ljimaj, Sulejman Seljimi, Rustem Mustafa, Šukri Buja, Ljatif Gaši i Sabit Geci.
Svi optuženi izjavili su da nisu krivi. Oni su u pritvoru u Hagu od hapšenja na Kosovu u novembru 2020.
Suđenje Tačiju i saoptuženima počelo je pred sudom u Hagu 3. aprila 2023, a tužioci su svoj dokazni postupak okončali 15. aprila ove godine.
U haškoj sudnici je svedočilo 125 svedoka optužbe, a izjave desetina drugih svedoka, tužioci su kao dokaze uveli u pisanom obliku.
Dokazni materijal tužilaštva čini i 3.000 dokumenata na albanskom, srpskom i engleskom jeziku.
U procesu učestvuje i više od 150 žrtava, koje, po pravilima suda, imaju pravo na obeštećenje, ukoliko optuženi na kraju procesa budu proglašeni krivim.
Specijalizovana veća Kosova, kako se sud zvanično zove, osnovala je 2015. Skupština Kosova pod međunarodnim pritiskom izazvanim izveštajem izvestioca Saveta Evrope Dika Martija o zločinima OVK na Kosovu i u Albaniji, objavljenim 2011.
Sud je formalno deo pravosudnog sistema Kosova, ali radi u Hagu. U presudama i drugim dokumentima, sud je utvrdio da na Kosovu vlada uporna klima zastrašivanja i uznemiravanja svedoka protiv optuženih pripadnika nekadašnje OVK.
