Grupa nevladinih organizacija iz srpske zajednice na Kosovu skrenula je danas pažnju javnosti na način na koji se i sada, 22 godine kasnije, u javnom diskuru tretira Martovski pogrom iz 2004. godine. U zajedničkom saopštenju koje je potpisalo 14 organizacija civilnog društva, ističe se pogubnost ignorisanja zvaničnih izveštaja o istragama koje su sprovele međunarodne misije i organizacije, a u kojima se nedvosmisleno opovrgava tvrdnja da su Srbi odgovorni za stradanje albanskih dečaka u Čabri. Ova netačna i neproverena vest je, kako se u saopštenju podseća, bila okidač za dva dana nezapamćenog nasilja, u kome je već u prvih 48h, život izgubilo 19 ljudi.
U saopštenju se ukazuje i na neprimerenu i zapaljivu retoriku kosovskih političara na čelu sa kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem i zvaničnicima koji vlast obavljaju kao članovi Kurtijevog pokreta “Samoopredeljenje”.
.Još jednom, nevladine organizacije opominju na način na koji su kosovski mediji i ove godine pisali o dešavanjima iz 2004. godine.
“Prošle nedelje obeležena je 22. godišnjica martovskog pogroma 2004. godine na Kosovu, događaja koji i dalje predstavlja najozbiljniji talas nasilja nad nevećinskim zajednicama od 1999. godine. Međunarodna dokumentacija o ovim događajima je opsežna i dobro poznata” stoji u saopštenju.
“Istrage koje su tada sproveli OEBS, UNMIK i Human Rights Watch utvrdile su da je nasilje podstaknuto netačnim i senzacionalističkim medijskim izveštavanjem, koje je utapanje trojice albanskih dečaka u reci Ibar pripisalo lokalnim Srbima, bez ikakvih potvrđenih dokaza. Naknadne istrage su odbacile ove tvrdnje. U roku od 48 sati, život je izgubilo 19 ljudi, stotine su povređene, uništeno je više od 800 domova, preko 4.000 ljudi je raseljeno, a 35 verskih i kulturnih objekata je oštećeno ili uništeno. OEBS je zaključio da, bez zapaljivog izveštavanja, razmere nasilja verovatno ne bi bile takve” dodaje se u daljem tekstu.
Napominju da je zato duboko zabrinjavajuće što, dvadeset dve godine kasnije, javni diskurs o ovim događajima i dalje odražava narative koji su već nedvosmisleno osporeni.
“Dana 17. marta 2026. godine, tokom zvanične komemoracije u Čabri, kojoj su prisustvovali ministar unutrašnjih poslova Kosova Dželjalj Svečlja i gradonačelnik Južne Mitrovice Faton Peci, utapanje dece je pripisano „naoružanim grupama Srba“. Ova tvrdnja direktno ponavlja navode koje su međunarodne istrage već ocenile kao neutemeljene. Isti narativ je reprodukovan i u zvaničnom saopštenju objavljenom na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova Kosova. Predstavljanje ovakvih tvrdnji kao utvrđenih činjenica u zvaničnom kontekstu izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog kontinuiranog pogrešnog predstavljanja potvrđenih istorijskih nalaza” podsećaju nevladine organizacije.
Napominju da ovakvi slučajevi nisu bez presedana.
“Tokom obeležavanja 20. godišnjice martovskih događaja 2024. godine, slični narativi su plasirani kroz zvanične komunikacione kanale Pokreta Samoopredeljenje (LVV), dok su izjave premijera Aljbina Kurtija odražavale tumačenja koja su odgovornost pripisivala na način koji nije u skladu sa nalazima međunarodnih istraga. Ovaj kontinuitet ukazuje da se ne radi o izolovanim incidentima, već o obrascu koji se ponavlja u javnoj komunikaciji”.
U saopštenju se ističe da su paralelno s tim, uticajni mediji prikazivali događaje iz marta 2004. na način koji iskrivljuje utvrđene činjenice i odstupa od nalaza međunarodnih istraga.
“Umesto da odražavaju dokumentovanu ulogu dezinformacija u podsticanju nasilja, takvi narativi iznose selektivne ili neproverene tvrdnje koje relativizuju događaje i rizikuju da nasilje nad civilima predstave kao opravdanu ili razumljivu reakciju. Posebno je značajno da je tokom 20. godišnjice 2024. godine javni servis RTK emitovao i distribuirao sadržaje koji su reprodukovali slične neproverene tvrdnje. Ovo je naročito važno imajući u vidu da je i početno izveštavanje u martu 2004. godine, uključujući i RTK, imalo ključnu ulogu u širenju neproverenih navoda koji su doprineli eskalaciji nasilja” stoji u saopštenju.
Ni ove godine, kažu, medijska slika nije bolja.
“Slični obrasci primećeni su i u novijem izveštavanju. Ove godine, više poznatih medija, uključujući Koha Ditore, Gazeta Express, Ekonomia Online, Dukagjini, Albanian Post i Zëri, objavili su sadržaje koji odražavaju ili prenose neproverene tvrdnje u vezi sa martovskim događajima, dodatno pokazujući kako se ovakvi narativi i dalje šire u medijskom prostoru”.
Nevladin sektor ukazuje na to da ponavljanje ovih narativa u političkoj i medijskoj sferi ne ukazuje samo na pojedinačne netačnosti, već na postojanost dezinformacija, shvaćenih kao namerno ili kontinuirano širenje netačnih ili obmanjujućih tvrdnji uprkos postojanju potvrđenih činjenica.
Ova razlika je, dodaju, posebno važna imajući u vidu protok vremena i dostupnost obimne dokumentacije o ovim događajima.
“U kontekstu koji je i dalje obeležen međuetničkim tenzijama i krhkim poverenjem između zajednica, ovakav diskurs ima konkretne posledice. Kontinuirano širenje netačnih narativa podriva činjeničnu odgovornost i zamagljuje razliku između potvrđenih informacija i netačnih tvrdnji. Time se stvara okruženje u kojem se štetna i zapaljiva tumačenja mogu normalizovati, uključujući i ona koja odgovornost premeštaju sa nasilja nad civilima. Najvažnije, ovakav pristup može dodatno produbiti podele i osećaj nesigurnosti, posebno kod nevećinskih zajednica čiji je položaj i dalje osetljiv, a ponekad i ranjiv.” ističu organizacije civilnog društva.
Dodaju da se zabrinutost ne odnosi samo na pojedinačne izjave ili izolovane tekstove.
“Ono što je vidljivo jeste obrazac, naročito u vreme godišnjica, kada se ranije osporene tvrdnje ponovo uvode bez pojašnjenja ili ispravki. Ovaj kontinuitet otvara važna pitanja o institucionalnoj odgovornosti, ulozi javnog diskursa i stepenu u kojem su lekcije iz 2004. godine zaista usvojene”.
Poseban akcenat se stavlja na to da je, kako ističu, odgovorna i tačna javna komunikacija od suštinskog značaja za svako demokratsko društvo, posebno u postkonfliktnim okolnostima.
“Politički lideri i mediji imaju dodatnu odgovornost da obezbede da se javni narativi zasnivaju na proverljivim činjenicama i doprinose stabilnosti, a ne podelama. Izostanak odgovornosti za ranije dezinformacije, zajedno sa njihovim daljim reprodukovanjem, izaziva ozbiljnu zabrinutost u pogledu otpornosti informacionog prostora na Kosovu i šireg uticaja na međuetničke odnose”.
Dodaju da je istovremeno, važno naglasiti da su drugačiji pristupi mogući i neophodni.
Nevladine organizacije apeluju na institucije na Kosovu da obezbede da zvanična saopštenja odražavaju utvrđene činjenice i da izbegavaju korišćenje ili ponavljanje narativa koji su već osporeni.
Među daljim zahtevima, naveden je i onaj upućen medijskim organizacijama da poštuju profesionalne standarde, uključujući tačnost, proveru informacija i odgovornost za kontekst u izveštavanju.
“Pozivamo Međunarodnu zajednicu da ostane pažljiva prema uticaju javnog diskursa na međuetničke odnose i da nastavi da podržava napore koji promovišu činjeničnu utemeljenost, odgovornost i pomirenje” stoji u saopštenju.
Ovo saopštenje, podvlače, nema za cilj ponovno otvaranje rasprava o prošlosti.
“Sve zajednice na Kosovu nose teška iskustva i opravdane pritužbe. Međutim, održiva i mirna budućnost zavisi od zajedničke posvećenosti istini, odgovornosti i zaštiti svih zajednica. Ponovno tumačenje događaja kroz netačne ili obmanjujuće narative, posebno u osetljivim kontekstima, ne doprinosi normalizaciji. Naprotiv, ono može potkopati same temelje na kojima bi normalizacija trebalo da se gradi” zaključuje se u saopštenju.
Potpisnici zajedničkog saopštenju su: Nova durštvena inicijativa – NSI, Centar za afirmativne društvene akcije – CASA , Gračanica Online , Aktiv , Centar za zastupanje demokratske kulture – ACDC, Institut za javna istraživanja, Institut za teritorijalni ekonomski razvoj – InTER, Humani centar Mitrovica , Komunikacija za razvoj društva – CSD, Centar za mir i toleranciju – CPT , Avenija, Centar za socijalne inicijative – CSI , Žensko pravo i Forum za razvoj i međuetničku saradnju – FDMC.
