Institucija prištinskog Ombudsmana saopštila je juče da je pokrenuta istraga o policijskom zlostavljanju više vernika tokom obeležavanja Vidovdana na Kosovu. Politikolog Ognjen Gogić smatra da su ovlašćenja institucije ombudsmana ograničena. Jedan od privedenih Srba sa Gazimestana, advokat Predrag Arsić ističe da je došlo do grubog kršenja osnovnih ljudskih prava.
Institucija prištinskog Ombudsmana reagovala je po službenoj dužnosti, nakon pritužbe pet nevladinih organizacija sa Kosova.
U njihovoj pritužbi precizira se da je hapšenje 36 Srba na Gazimestanu samo deo “složenog sistemskog obrasca nezakonitog i neregularnog postupanja” takozvane kosovske policije. Šta bi mogao da bude epilog započete istrage? Na koji način se “sistemski obrazac” takozvane kosovske policije reflektuje na srpsku zajednicu i zbog čega izostaje reakcija međunarodne zajednice.
Politikolog Ognjen Gogić ocenio je za RTS da je reč o jednoj od retkih institucija u koju Srbi imaju poverenja, ali je ukazao da su njena ovlašćenja ograničena i da ne može da otkloni, kako je naveo, sistemske probleme u postupanju kosovske policije.
Jedan od privedenih Srba sa Gazimestana, advokat Predrag Arsić, izjavio je da očekuje da ombudsman na osnovu raspoloživih dokaza utvrdi da je došlo do kršenja osnovnih ljudskih prava.
„Dokazi koje posedujemo ukazuju da je došlo do grubog kršenja osnovnih ljudskih prava. Mislim da instituciji ombudsmana nije težak zadatak da utvrdi nečasno i neprofesionalno ponašanje policijskih službenika prema nama 28. juna“, rekao je Arsić.
Govoreći o privođenju, Arsić je ocenio da nije postojao osnov ni za krivični, ni za prekršajni postupak.
“Naša jedina krivica bila je to što smo Srbi. Ovo su represivne mere da se ljudima ulije strah i da odustanu od Kosova i Metohije“, naveo je Arsić.
“Sistemski obrazak kosovske policije”
Saradnica Nove društvene inicijative Milica Radovanović pojasnila je da istraga povodom dešavanja na Vidovdan nije pokrenuta na osnovu pritužbe te organizacije, već da su nevladine organizacije u saopštenju zatražile njeno sprovođenje.
Ona je istakla da već duže vreme uočavaju, kako je rekla, sistemski obrazac postupanja kosovske policije.
“Dokumentovali smo da se kosovska policija u pojedinim slučajevima istovremeno ponaša i kao upravni, izvršni, pa čak i sudski organ. Ograničava prava građana bez pisanih odluka i bez mogućnosti da se protiv takvog postupanja uloži pravni lek“, rekla je Radovanovićeva.
Gogić je naglasio da ombudsman može da sprovede istragu, utvrdi činjenice i uputi preporuke nadležnim institucijama, ali da one nisu obavezujuće.
“Najviše što može da učini jeste da sačini izveštaj i uputi preporuke drugim institucijama. Dometi njegovog delovanja su ograničeni“, ocenio je Gogić.
On smatra da je tokom ovogodišnjeg obeležavanja Vidovdana bilo sporno celokupno postupanje institucija u Prištini, od strogih bezbednosnih mera do privođenja i prekršajnih postupaka.
“Ombudsman se bavi samo aspektom policijskog nasilja. Ali ovde je reč o čitavom nizu povreda ljudskih prava – od načina kontrole učesnika skupa, preko praćenja onoga što govore i pevaju, do privođenja i hitnih sudskih postupaka“, naveo je Gogić.
Reagovanje međunarodne zajednice
Osvrćući se na izostanak oštrije reakcije međunarodne zajednice, Gogić je rekao da se ona uglavnom poziva na postojeće institucionalne mehanizme.
“Međunarodna zajednica nije osudila ovakvo postupanje, već odgovornost prepušta lokalnim institucijama, iako je svesna da su upravo te institucije te koje krše ljudska prava“, ocenio je.
Radovanovićeva je navela da je institucija ombudsmana do sada pokazala najviše razumevanja za pritužbe srpske zajednice, ali da su njene nadležnosti ograničene. Istakla je da reakcije međunarodne zajednice ponekad daju rezultate, navodeći kao primer izveštaj o etnizaciji kosovske policije, nakon kojeg je, kako je rekla, došlo do poboljšanja u praksi i saradnje sa OEBS-om.
Govoreći o širim posledicama ovakvih događaja, Gogić je ocenio da oni pre svega utiču na svakodnevni život Srba na Kosovu, dok je njihov uticaj na dijalog Beograda i Prištine ograničen.
“Ono što pokazuju istraživanja jeste da postoji sve veći jaz i nepoverenje između Srba i Albanaca, ali ono ne proizilazi iz njihovog svakodnevnog kontakta, već iz delovanja institucija. Politika je ta koja stvara razdor među ljudima“, zaključio je Gogić.
