Izabrani politički predstavnici građana na Kosovu, sinoć su, nakon duge institucionalne krize, konačno konstituisali parlament, koji je odmah po stupanju na dužnost poslanika, usvojio predlog za sastav nove vlade mandatara Aljbina Kurtija.
Ustrojavanje institucija obavljeno je nakon ponovljenih vanrednih parlamentarnih izbora , održanih 28. decembra 2025 godine. Prošli pokušaji konstituisanja, nisu imali za ishod održivu i funkcionalnu skupštinu. Bilo je više nepravilnosti u dugotrajnom i mučnom procesu knstituisanja skupštine, čiju je neregularnost na kraju potvrdio i Ustavni sud.
Ove izbore pratio je niz nepravilnosti i manipulacija glasovima, što se trenutno dokazuje kroz više desetina istražnih postupaka i privođenja na stotine osoba koje su najdirektnije bile uključene u izborni proces.
Dešavanja vezana za konstituisanje glavnih organa uprave na svim nivoima, prati i intenziviranje izjava ali i aktivnosti Prištine, u pogledu integracije obrazovnih i zdravstvenih institucija u kosovski sistem.
Šta ova “stabilizacija” institucionalnog sistema na Kosovu znači za Srbe i da li se može govoriti o stabilizaciji imajući u vidu sva dešavanja iz prethodnog perioda?
Analitičari su saglasni da je oštrina sa kojom je opozicija nastupala tokom prethodnih godinu dana, ublažena što donekle obećava veći stepen stabilnosti. Ipak, ta stabilnost ne donosi srpskoj zajednici ništa novo.
Opozicija spustila loptu, ne želi nove izbore
Politikolog Ognjen Gogić smatra da će već izbor kosovskog predsednika u martu mesecu, biti izazovan za novoformirani parlament.
“Ako tu prepreku prevaziđe ova vlada, ona će biti stabilna i dugotrajna kao što je bila i prethodna Kurtijeva vlada” smatra Gogić i dodaje da toj stabilnosti ide u prilog i činjenica da se otvara novo poglavlje i u pogledu diplomatskih odnosa i podrške zapadnih zemalja Kurtijevoj politici.
Primetno je, kaže, da je opozicija popustila, a ona je bila ta koja je u prethodnom periodu osujećivala učvršćivanje institucija.
“Deluje da je opozicija, pre svega LDK, legla na rudu, da je popustila i prihvatila poraz i sad traži neki prostor za kohabitaciju sa Kurtijem i da će omogućiti da se izabere predsednik, makar time što neće opstruisati glasanje”.
Izbor predsednika ukoliko do njega dođe, biće, prema Gogićevom mišljenju dobar put ka institucionalnoj stabilizaciji.
Milica Andrić Rakić iz NVO “Nova društvena inicijativa”, takođe uviđa da opozicija nije raspoložena za nove izbore, i da će shodno tome biti konstruktivan partner u obezbeđivanju kvoruma za izbor predsednika.
“Postroji mogućnost da je ta konstruktivnost samo privremena jer svi znaju da je hitno usvajanje budžeta pa su se možda zbog toga sada spustile tenzije. Za sada je izgledno da će ova vlada biti stabilnija i da će ući u novi mandat od četiri godine” ocenjuje Milica Andrić Rakić.
Gogić napominje da mnoštvo neregularnosti koje su pratile izborni proces a koje se sada potvrđuju kroz niz istražnjih radnji i sudskih procesa, neće značajno uticati na izgled novoformiranih institucija. Eventualno će doći do zamene jednog poslanika drugim, ali većih potresa neće biti. Cilj ovog angažovanja tužilaštva je da se nekim narednim izbornim procesima obezbedi viši stepen demokratičnosti i poštovanja pravne regulative. Koliko god da je, kaže, bilo manipulacija glasovima, neće biti većih problema jer legitimitet nijedne stranke nije doveden u pitanje.
Za srpsku zajednicu nema dobrih vesti – održavanje kontinuiteta politike jednostranih poteza i antagonizma
Za srpsku zajednicu sve to skupa ne znači ništa novo. Kontinuitet politike koji smo imali do sada održaće se i u narednom periodu.
“To je politika jednostranih poteza i mnogo antagonizma prema srpskoj zajednici. Već imamo najave mera – što u vezi sa zakonom o strancima, što u vezi potraživanja imovine na severu u kontekstu događaja na FTN, tako da nema tu dobrih vesti za srpsku zajednicu” kaže Andrić Rakić.
Skreće pažnju na to da ovakva vlada sa tako jakim mandatom ima ozbiljan kredibilitet kod međunarodne zajednice. To je važno jer se srpska strana oduvek najviše i oslanjala na zajedničko delovanje više ključnih međunarodnih faktora kada je u pitanju zauzdavanje sprovođenja po srpsku zajednicu negativnih odluka. Sada Priština ima jaču podršku, a sve i da je nema, međunarodna zajednica više ne postoji u onom smislu u kome je to bio slučaj prethodnih godina i decenija.
“Međunarodna zajednica je sada dosta razjedinjena, nema tog nekog aktera koji bi okupio zajednicu da razgovara i da pronađe autentične odgovore na ovu situaciju koji nisu uslovljeni Beogradom niti diktirani iz Prištine” kaže sagovornica i kao izlaz za Univerzitet konkretno, pažljivo savetuje pokretanje unutrašnjeg dijaloga i širenje mreže sagovornika i van srpske zajednice.
Gogić ističe da bi za srpsku zajednicu bilo idealno da sve ostane kako jeste – da obrazovne i zdravstvene institucije ostanu vezane za Srbiju i da se Zakon o strancima ne primenjuje. Ipak, to je nerealno, sudeći prema sadašnjim političkim parametrima.
“Deluje da je vlada u Prištini dovoljno jaka i moćna da može da uđe u te procese nezaustavljivo i deluje da ima razumevanje od strane zapada za te poteze. To je deo nekih širih procesa. Kao da zapad želi da zatvori pitanje Zapadnog Balkana da ga približi Evropskoj uniji i NATO-u i tu Kosovo, odnosno Priština, sarađuje” kaže Gogić.
Objašnjava na primeru Zakona o strancima, da se sprovođenje tog zakona zapravo vrši u trenutku kada i EU uvodi novi sistem kojim reguliše ulazak u Šengen, pa se samim tim i od Kosova koje ima viznu liberalizaciju očekuje da kako se kaže “reši problem stranaca”.
Taj zakon je u direktnoj sprezi sa zdravstvom i obrazovanjem, jer srpska strana kao glavni argument protv mera prema strancima, iznosi upravo činjenicu da će to onemogućiti normalno funkcionisanje ova dva sektora. Priština to iskoristi i kaže – ako ih integrišemo pa će oni kao zaposleni u sistemu, bez problema dobiti boravište na Kosovu.
“Tako da je za srpsku stranu jedino moguće da traži prostor unutar tih zakonskih i ustavnih odredbi koje postoje, a tu mislim i na preuzete obaveze iz dijaloga pre svega vezano za Zajednicu srpskih opština”.
Smatra da je maksimum koji srpska strana može da iskoristi – da uslovi razgovore o zdravstvu i obrazovanju, formiranjem ZSO kako je bilo i predviđeno dijalogom.
Podseća da je upravo ZSO zamišljena kao mehanizam koji je trebao da preuzme upravu nad tim institucijama.
Građani Severne Mitrovice: “Bez mira nema napretka”
Građani sa kojima smo razgovarali uglavnom nemaju velika očekivanja od nove kosovske vlade, a većina smatra da se suštinske promene ne mogu očekivati.
„Ne očekujem ništa. Očekujem da će stvari ostati iste, ako ne i gore, jer su isti ljudi ostali na vlasti“, kaže jedan stariji sugrađanin.
Ipak, ima i onih koji veruju u mogućnost boljitka, uz određene uslove.
„Smatram da će biti bolje. Bez mira nema ni napretka. Mi smo ovde zajedno živeli godinama, a taj suživot je pokvario rat. Ako se mi sami ne izborimo za nešto bolje, sigurno neće Evropa da nam pomogne. Smatram da će, ako ih Evropa malo pritisne, biti bolje“, navodi drugi sagovornik.
Za kraj, jedna sugrađanka kaže da od nove kosovske vlade ne očekuje apsolutno ništa.
„U svojoj praksi, koja traje 25 godina, pokazali su da je sve isto za građane. Nezavisno od strane koja bude bila prisutna u skupštini, stanovništvo uvek najgore prođe.“
Nova Vlada Kosova formirana je u sredu uveče, samo dva dana nakon proglašenja konačnih rezultata izbora.
