Koliko puta ste čuli rečenicu „u zdravom telu – zdrav duh“? Možda zvuči kao kliše, ali naučna istraživanja i svakodnevna praksa pokazuju da fizička aktivnost zaista ima veliki uticaj, ne samo na naše telo, već i na mentalno zdravlje.
Kako pokret može da pomogne u borbi protiv stresa, anksioznosti, pa čak i depresije? Kako redovno vežbanje utiče na koncentraciju, emocionalnu stabilnost i svakodnevnu motivaciju?
U emisiji koju je realizovao Radio Mitrovica sever, na sva ova pitanja nam pomaže da odgovorimo personalni i kondicioni trener Deniz Dedović, neko ko iz prve ruke zna koliko je važna veza između fizičkog zdravlja i mentalnog razvoja.
Fizička aktivnost je najprirodniji i najlakši put ka boljem životu, jer direktno poboljšava mentalno zdravlje. Ljudi koji treniraju brže donose odluke, imaju bolji fokus i stabilniju koncentraciju, što pokazuje da telo i um funkcionišu zajedno, navodi Deniz Dedović.
„To je možda i najlakši pristup ka našem boljem životu. Samim tim, zato što je prirodno i smatram da je najlakši način da pristupimo promeni života tako što uvedemo fizičku aktivnost. Što se tiče očuvanja mentalnog zdravlja, jako je bitno, ono što je mene iskustvo naučilo godinama, je da obratim pažnju na razmišljanje ljudi koji rekreativno ili takmičarski treniraju ili pribegavaju vrsti sporta, je to da im je fokus, ishitrenost i dolaženje do rešenja jako brža od ljudi koji nisu fizički aktivni. Oni se brže fokusiraju na stvari i ostaju fokusirani što znači da poboljšanje fizičke spreme utiče na poboljšanje koncentracije, fokusa, i mentalne ishitrenosti“ naveo je on.
Promena životnih navika kroz fizičku aktivnost zahteva strpljenje i kontinuitet. Na početku rezultati nisu primetni, ali vremenom, telo i um ulaze u ritam i javljaju se prve pozitivne reakcije, od boljeg raspoloženja do fizičkih promena. Ključ je postavljanje realnih ciljeva i rad na psihičkoj motivaciji, jer najteža borba nije sa telom, već sa sopstvenim mislima, kaže Dedović.
„Prvi fizički efekat što se tiče mišićne mase je vidljiv tek nakon šest meseci, što je nama jako bitno jer smo mi pre svega vizuelna bića. Taj vizuelni kontakt kada vidimo da se na nama nešto menja, je ustvari najteži jer mi gledamo sebe svakog dana. Kada mi mimo toga vidimo promenu, serotonin i rade svoje. To je povezano, u zdravom telu zdrav duh. Sa svojim klijentima volim da ukoliko radimo na fizičkom, radimo i na mentalnom performansu. Ljudi često naprave prvu grešku, da uđu u teretanu i krenu da se bave fizičkom aktivnošću a već nakon nekog vremena sebi zadaju prevelike ciljeve. Obično im skrenem pažnju da se mi borimo sa mozgom, sa psihom. Mozak je taj koji se posle dva ili tri meseca opire, ukoliko mi nismo od malena bili povezani sa fizičkom aktivnošću ili smo bili uspavani neko vreme, preskočili pubertet ili to neko vreme gde smo trebali da budemo aktivni, a samim tim postaje sve teže“ rekao je on.
Ljudi često prave grešku jer na početku previše očekuju. Trening ne mora da bude intenzivan ili vezan za teretanu – važno je da bude održiv i trajan. Ključ je u postepenom ulasku u rutinu i razvijanju psihičke otpornosti, jer fizička promena dolazi kasnije, a mentalna nas drži na tom putu. Fizička aktivnost je izlaz za stres i loše navike, dodaje Dedović.
„Dokazano je da dok podižemo fizičku kondiciju istovremeno podižemo i kondiciju fokusa. Fokus nam duže traje, brže primećujemo stvari, brže reagujemo, refleks nam je brži a čak nam je i periferni vid bolji. 21. vek ima dobrih i loših strana, odvaja nas od prirodnog, odvaja nas od toga šta nas je napravilo ovakvima kakvim jesmo. Što su uslovi života neprirodniji i bolji, to smo mi sporiji i lošiji kao pojedinci, u psihičkom i fizičkom smislu. Kao što izreka kaže, u zdravom telu zdrav duh. Pored fizičke promene dešavaju se promene i u mentalnoj sferi“ ističe Dedović.
Promena ne mora da velika i vidljiva, dovoljno je da krenemo malim koracima. Ne mora sve biti savršeno od prvog dana, važno je krenuti. Jedan ili dva treninga nedeljno, nakon godina neaktivnosti, su ogroman pomak.
Fizička aktivnost može biti važan deo i psihološke terapije jer pomaže u smanjenju stresa i jačanju mentalne otpornosti. Pokret ne samo da jača telo, već nam i pomaže da bolje slušamo i razumemo sebe, što je važno za psihičko zdravlje. Redovna fizička aktivnost deluje kao ventil za emocije i može znatno doprineti oporavku i stabilnosti uma, smatra Dedović.
„Video sam da se dosta psiholoških testova radi na osnovu fizičke aktivnosti. To znači da je fizička aktivnost jako bitna za mentalni sklop. Ljudi je povezuju sa rastom mišića, sa kondicijom, a ustvari celo telo funkcioniše kao kinetički lanac i sasvim je prirodno da jedno vuče drugo. Ono što je najbitnije je da su ljudi koji treniraju psihički mnogo jači od onih koji ne treniraju, u svakodnevnim situacijama. Do tačke mentalnog pucanja mnogo češće dolazi kod ljudi koji nemaju čemu da se vrate, da li je to hobi ili fizička aktivnost. Akumuliranje svakodnevnog stresa nikada ne može na dobro, a pogotovo kada ne poznajemo dobro svoje telo. Fizička aktivnost nas uči da slušamo svoje telo, da slušamo svoju podsvest“ kaže Dedović i dodaje da je kontinuitet jedini pravi put do dugoročnih rezultata i istinskog zadovoljstva.
Aleksandar Bulatović je zahvaljujući redovnoj fizičkoj aktivnosti smršao 10 kilograma, što je, prema njegovim rečima, značajno poboljšalo njegovo psihofizičko stanje. Pored gubitka kilograma, osetio je više energije, stabilnije raspoloženje i veću samodisciplinu.
“Osetio sam pozitivne promene. Osetio sam da sam dobio više energije, poboljšanje psihe, telo je počelo da reaguje drugačije na svakodnevne aktivnosti i naravno da mi je to pomoglo. Mislim da je prva stvar koju primetimo da se osećamo zdravije, lakše, i energičnije. Što se tiče samopouzdanja i raspoloženja i tu je razlika primetna. Ono što sam prvo primetio kod sebe je prestanak promene raspoloženja, mislim da nisu više tako učestale kao ranije” kaže Bulatović.
Emisiju u celosti možete slušati na sledećem linku:
Izvor: Radio Mitrovica sever
